Rusija prijeti intervencijom u BiH zbog slučaja protiv Milorada Dodika
U nedavnom istupu, Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, podigla je mnogo prašine svojom žestokom reakcijom na presudu Suda Bosne i Hercegovine protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.
Ona je optužila bosanske vlasti za, kako kaže, “nezakonito krivično gonjenje”, i najavila moguće političke korake Rusije kao odgovor na presudu koju je nazvala “nepravdom”.
Zaharova naglašava da je ruska vlada duboko razočarana odlukama suda koje je donijelo apelaciono vijeće Bosne i Hercegovine, potvrdivši krivicu Dodika 1. augusta.
Prema njenim riječima, presuda je veliki korak unazad za demokratiju u Bosni i Hercegovini i predstavlja pokušaj uklanjanja političkog lidera koji se protivi “zapadnom neokolonijalizmu”.
Ona ističe da je Dodik optužen za savjesno obavljanje svojih dužnosti u skladu s Ustavom Republike Srpske, što dodatno komplicira situaciju i stvara nepremostive razlike između različitih političkih frakcija u zemlji.
Zaharovoj nije strana oštra retorika kada je u pitanju visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt.
Optužila ga je da je uzurpator, jer, prema njenim tvrdnjama, njegova kandidatura nije odobrena od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, te stoga nije legitiman predstavnik međunarodne zajednice u BiH.
Ovo, kako dalje navodi Zaharova, dodatno delegitimira sve njegove odluke, uključujući i one koje utiču na pravni sistem u Bosni i Hercegovini.
Ona navodi da odluke koje donosi ovaj neizabrani predstavnik nisu u skladu s demokratskim principima i da nanose veliku štetu pravnom i političkom sistemu Bosne i Hercegovine.
Rusija prijeti intervencijom u BiH zbog slučaja protiv Milorada Dodika
Zaharova vjeruje da te odluke podrivaju unutrašnji dijalog između konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine i usporavaju proces postkonfliktnog rješavanja.
Ruska podrška Republici Srpskoj
Marija Zaharova je dalje naglasila snažnu podršku Ruske Federacije legitimnim vlastima Republike Srpske.
Ona ističe da je sve što Dodik i njegova administracija pokušavaju jeste zaštita ustavnog statusa Republike Srpske, u skladu s Opštim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, koji je poznat i kao Dejtonski sporazum.
Ovaj sporazum, kaže Zaharova, garantuje suverenitet, teritorijalni integritet, kao i ravnopravnost tri konstitutivna naroda i dva entiteta s širokim ovlaštenjima.
Rusija, kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, smatra da ima obavezu i odgovornost da spriječi rastuće tenzije u Bosni i Hercegovini koje, kako navodi, izaziva Zapad.
Moskva jasno poručuje da namjerava upotrijebiti sva politička sredstva koja su na raspolaganju kako bi očuvala mir i stabilnost, kako unutar Bosne i Hercegovine, tako i u širem regionu.
Poziv na dijalog i razumijevanje
Na kraju, Zaharova poziva sve strane da obnove duh uzajamnog razumijevanja i saradnje među narodima Bosne i Hercegovine.
Rusija, smatra ona, nije zainteresovana za dalje pogoršanje situacije već je glasnogovornica mira i stabilnosti u regionu.
Iako su Zaharovine riječi naišle na oštre reakcije sa Zapada, gdje su mnogi osudili njen ton, ostaje jasno da Rusija vidi Bosnu i Hercegovinu kao kritično važno geopolitičko pitanje, u kojem ona ima važnu ulogu kao globalna sila.
Mogući međunarodni odjeci
Izjave Marije Zaharove svakako će izazvati talas reakcija na međunarodnoj sceni. Uz ove oštre riječi, Rusija šalje jasnu poruku da neće tolerisati, kako ona smatra, miješanje zapadnih sila u unutrašnje poslove svojih tradicionalnih saveznika.
Pitanje visokog predstavnika u BiH i njegovih nadležnosti ponovo dolazi u fokus globalne politike i moguće je da će ove izjave pokrenuti dodatna diplomatska pregovaranja.
Kuda dalje?
Ostaje da se vidi kako će domaći političari i međunarodna zajednica odgovoriti na ove ruske optužbe i prijetnje. Ishod ovog sukoba mogao bi oblikovati budućnost stabilnosti ne samo u Bosni i Hercegovini, već i šire u regiji Balkana.
Jasno je da je situacija osjetljiva i da će biti potrebno puno diplomatskog umijeća da se izbjegne eskalacija koja bi mogla imati nesagledive posljedice za sve uključene strane.
Ono što je neophodno jeste pažljivo praćenje razvoja događaja i otvaranje konstruktivnog dijaloga kako bi se izbjegao dalji sukob, a osigurala budućnost mira i stabilnosti u ovoj kompleksnoj političkoj areni.
