data-nosnippet>
Sukob između Izraela i Irana sve snažnije utiče na globalna finansijska i energetska tržišta. Specijalni dopisnik Federalne televizije iz Sjedinjenih Američkih Država Ivica Puljić upozorava da rast cijena nafte, pad vrijednosti dionica i pritisak na finansijski sistem stvaraju ozbiljne rizike za svjetsku ekonomiju.
Prema njegovim riječima, neizvjesnost trenutno dominira američkim finansijskim tržištima, a posljedice takvih kretanja mogle bi se osjetiti širom svijeta. Puljić navodi da se situacija dodatno pogoršava kako sukob ulazi u drugu sedmicu.
„Svi trebaju biti zabrinuti. I ovdje u Americi, kao i svugdje, vladaju neizvjesnost i nesigurnost. Vrijednosti dionica su u padu već deset dana zaredom i tržišta su u fazi čekanja“, rekao je Puljić.
On podsjeća da tokom prvih dana sukoba ekonomske posljedice nisu bile naročito izražene, ali da se sada situacija mijenja i postaje znatno ozbiljnija.
„U prvom tjednu američko-izraelskog rata s Iranom, ekonomske turbulencije izgledale su relativno male. Međutim, ulaskom u drugu sedmicu rizici za globalnu ekonomiju postaju sve veći.“
Puljić ističe da rast cijena nafte direktno utiče na finansijska tržišta, posebno na kamatne stope i tržište obveznica.
„Što su cijene nafte više, to je veći pritisak na kratkoročne kamatne stope i tržište obveznica“, naglasio je.
Dodaje i da su globalna tržišta dionica posebno osjetljiva na takve promjene.
„Veće cijene energije smanjuju izglede za ekonomski rast, dok rast dugoročnih kamatnih stopa smanjuje vrijednost buduće zarade kompanija na berzama.“
Prema njegovim riječima, pojedine velike kompanije i investicioni fondovi već pokušavaju spriječiti nagle potrese na tržištu.
„Velike kompanije i fondovi ograničavaju otkupe imovine kako bi spriječili nagle rasprodaje i destabilizaciju tržišta.“
Takve mjere, upozorava Puljić, mogu imati šire posljedice za finansijski sistem.
„U sistemu u kojem kredit praktično funkcioniše kao novac, takva ograničenja mogu značiti smanjenje dostupnosti novca u opticaju. Kada fondovi blokiraju povlačenje sredstava, smanjuje se i mogućnost davanja novih kredita.“
On navodi da bi centralne banke mogle biti pod pritiskom da intervenišu kako bi spriječile veće poremećaje.
„Središnje banke mogu se naći pod velikim pritiskom da intervenišu kroz dodatno štampanje novca, što je uvijek rizična mjera.“
Puljić upozorava da bi investitori u takvim okolnostima mogli početi povlačiti sredstva iz rizičnijih ulaganja.
„To može izazvati lančanu reakciju na finansijskim tržištima, posebno na Wall Streetu.“
Rat je već doveo do značajnog rasta cijena energenata. Prema njegovim riječima, cijena nafte porasla je za oko 25 posto u vrlo kratkom periodu.
„Takav rast cijena energenata povećava inflaciju i smanjuje potrošnju.“
U Sjedinjenim Američkim Državama cijene goriva već su primjetno porasle. Puljić navodi da je cijena benzina po galonu prošle sedmice iznosila 2,98 dolara, dok sada iznosi oko 3,48 dolara.
Posebno je pogođen sektor transporta i poljoprivrede.
„Dizel je poskupio za oko 24 posto od početka zračnih napada, što najviše pogađa farmere, industriju i transport.“
Puljić navodi i da američki predsjednik Donald Trump pokušava umanjiti značaj rasta cijena energenata, tvrdeći da je riječ o prihvatljivoj cijeni za sigurnost.
Ipak, prema njegovim riječima, podaci pokazuju ozbiljan poremećaj na globalnom tržištu energije.
„Rat je već izazvao jedan od najvećih poremećaja u opskrbi naftom, uz smanjenje dostupne količine na globalnom tržištu.“
Na kraju upozorava da bi eventualni pokušaji preuzimanja iranskih energetskih resursa mogli dodatno zakomplikovati globalne odnose.
„Ako bi došlo do takvog scenarija, moglo bi doći i do dodatnog pogoršanja odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, koja je jedan od najvećih kupaca iranske nafte“, zaključio je Puljić.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
