Izjava lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, u kojoj je najavio pokretanje inicijative za prekid diplomatskih i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine s Iranom, izazvala je brojne reakcije u političkoj javnosti i otvorila pitanje ko ima legitimitet da govori u ime države kada je riječ o vanjskoj politici.
Dodik je na društvenoj mreži X naveo da Republika Srpska pripada, kako je rekao, „civilizacijskom krugu demokratskih vrijednosti“, za razliku od, prema njegovim riječima, autoritarnog režima u Iranu. Istovremeno je poručio da će predstavnici iz Republike Srpske na državnom nivou pokrenuti inicijativu za prekid diplomatskih i ekonomskih kontakata s tom zemljom.
Na njegove izjave reagovao je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, koji je naglasio da BiH nema praksu prekidanja diplomatskih odnosa s drugim državama, čak ni u situacijama ozbiljnih međunarodnih sukoba. Podsjetio je da takva odluka nije donesena ni nakon ruske invazije na Ukrajinu, kada Bosna i Hercegovina nije prekinula diplomatske odnose s Rusijom.
Konaković je poručio da neće podržati prekid odnosa s Iranom, ističući da je diplomatija osnovni mehanizam za rješavanje međunarodnih sporova i da je održavanje diplomatskih kanala komunikacije standardna praksa u međunarodnim odnosima.
Na Dodikove izjave reagovao je i bivši sudija Suda Bosne i Hercegovine Branko Perić, koji je u autorskom tekstu problematizirao činjenicu da Dodik trenutno ne obavlja funkciju u institucijama Republike Srpske niti Bosne i Hercegovine. Perić je postavio pitanje u čije ime Dodik govori o vanjskoj politici i međunarodnim odnosima.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska nije zauzela zvaničan stav o sukobu na Bliskom istoku niti o vojnim operacijama koje su protiv Irana izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael, zbog čega takve izjave bez institucionalnog ovlaštenja mogu stvoriti pogrešan utisak o zvaničnoj politici entiteta ili države.
Dodikova izjava dobila je dodatnu pažnju i zbog šireg regionalnog konteksta. Dok je on otvoreno podržao vojnu akciju protiv Irana, lideri drugih država Zapadnog Balkana zauzeli su oprezniji stav.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je uglavnom o geopolitičkim posljedicama sukoba i mogućem širenju krize, dok je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović u javnim istupima osudio napad na Iran i upozorio na rizik dodatne destabilizacije Bliskog istoka.
U međuvremenu, većina vlada u regionu fokusirala se na evakuaciju svojih državljana iz kriznih područja, što pokazuje koliko se situacija u regionu smatra ozbiljnom.
Geopolitičku dimenziju dodatno naglašava i činjenica da je ruski predsjednik Vladimir Putin uputio čestitku novom iranskom vrhovnom vođi Mojtabi Khameneiju, što ukazuje na nastavak bliskih odnosa između Moskve i Teherana uprkos rastućim napetostima.
Zbog svega toga, Dodikove izjave u domaćoj javnosti otvorile su širu raspravu ne samo o vanjskoj politici Bosne i Hercegovine, već i o političkom i institucionalnom legitimitetu aktera koji nastupaju u međunarodnim pitanjima u ime države ili njenih entiteta.
