Penzioneri u septembru dobijaju konačni obračun povećanja penzija

Penzioneri u Federaciji BiH će u septembru, zajedno s isplatom augustovske penzije, dobiti konačno usklađivanje penzija za 2026. godinu. Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić potvrdio je da će ukupno povećanje penzija ove godine iznositi 15,08 posto, dok će penzionerima biti isplaćena i razlika nastala između ranijeg i konačnog obračuna.

Govoreći o septembarskoj isplati, Delić je pojasnio da se ne radi o novom, zasebnom povećanju, već o završnom obračunu ukupnog usklađivanja penzija za ovu godinu.

„Penzioneri će u septembru, sa isplatom augustovske penzije, dobiti dodatno povećanje procenta drugog redovnog usklađivanja penzija, što će značiti da je to konačni obračun za 2026. godinu ukupnog povećanja penzije.“

Konačno povećanje iznosi 15,08 posto

Delić je potvrdio da će konačni rast penzija biti znatno veći od 3,5 posto, koliko je ranije već isplaćeno.

„Danas već imamo sjednicu Upravnog odbora Zavoda penzijsko-invalidskog osiguranja koji je možda već u ovim trenucima izglasao tu odluku. Ukupno povećanje za 2026. godinu će iznositi 15,08 posto.“

Prema njegovom objašnjenju, izmjene zakona omogućile su povećanje koje je značajno iznad ranije predviđenog maksimuma.

„U odnosu na zakon koji smo imali ranije, povećanje je trebalo biti maksimalno do pet posto, ali nakon usvajanja novog zakona za 2026. godinu ukupno povećanje penzija će biti 15,08 posto.“

Penzionerima stiže i razlika iz prethodnog obračuna

Federalni ministar pojasnio je i zbog čega je u julu izvršeno usklađivanje od 3,5 posto, iako konačni obračun pokazuje znatno veći rast.

Kako je naveo, u trenutku julskog usklađivanja nisu bili dostupni svi statistički podaci potrebni za konačni obračun.

„Pokazalo se da u trenutku julskog usklađivanja nisu bili poznati svi statistički podaci koji su neophodni za konačni obračun i onda se uradilo u julu ovo akumulativno 3,5 posto.“

Delić je istakao da bi čekanje svih konačnih podataka značilo odgađanje povećanja za penzionere.

„Mi želimo da penzioneri što prije, kada imamo određene podatke na osnovu kojih možemo isplatiti minimum za garantovano povećanje u tom trenutku, to penzioneri dobiju odmah i zato smo radili akumulativno usklađivanje.“

Nakon što su dostupni konačni podaci, radi se završni obračun, a razlika između prethodno isplaćenog i konačnog iznosa isplaćuje se retroaktivno.

„Kada se saznaju konačni podaci, uradi se i konačni obračun i retroaktivno se isplate razlike u ta dva obračuna.“

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju razlika će biti isplaćena u septembru, kada će penzioneri dobiti uvećane augustovske penzije i razliku za julsku penziju.

Formula usklađivanja kombinira plate i troškove života

Delić je govorio i o formuli na osnovu koje se vrši konačno usklađivanje penzija.

Prema njegovim riječima, formula je definirana zakonom, a njen model su inicirali predstavnici Saveza penzionera Federacije BiH.

„Konačni obračun je definisan na osnovu formule, a formulu su inicirali iz Saveza penzionera Federacije Bosne i Hercegovine. Usvojeno je sve ono što su oni tražili u tom svom zahtjevu.“

Formula kombinira rast prosječne plate i indeks potrošačkih cijena.

„60 posto prosječna plata i 40 posto indeks rasta potrošačkih cijena, ili obrnuto, u zavisnosti koji je omjer povoljniji u datom trenutku za penzionere. Mi smo dužni da sprovodimo taj zakon.“

Za povećanje izdvojeno gotovo 500 miliona KM

Povećanje penzija zahtijevalo je i dodatna sredstva iz federalnog budžeta.

Delić je naveo da je za ovogodišnje povećanje izdvojeno gotovo 500 miliona KM dodatnih sredstava.

„Mi smo uradili i više nego što su bila naša očekivanja i više nego što su bile naše realne, posebno fiskalne mogućnosti, obzirom da se iz budžeta izdvojilo dodatnih sredstava u iznosu od skoro 500 miliona konvertibilnih maraka za isplatu ovogodišnjeg uvećanja penzija.“

Prema njegovim riječima, bez izmjena zakona penzije bi ove godine mogle biti povećane maksimalno pet posto.

„Penzija će u 2026. godini rasti 15,08 posto, a da nismo uradili izmjene i dopune zakona, one bi maksimalno rasle pet posto.“

Delić odbacio tvrdnje o omjeru 70:30

Govoreći o formuli 60:40, Delić je odbacio tvrdnje da su predstavnici penzionera prvobitno tražili omjer 70:30.

„Nije tačno da su penzioneri tražili 70:30. Mi imamo zvanične zahtjeve. Nekoliko puta sam ih pokazivao javno i možete ih evo i sada dobiti. Oni su tražili taj omjer 60:40 posto.“

Istakao je da je prihvatanje ovakvog modela predstavljalo veliki izazov za javne finansije.

„Mnogi stručnjaci koji rade ovdje u Ministarstvu i u Zavodu penzijskog i invalidskog osiguranja, kada su vidjeli taj prijedlog, što bi mi narodskim rječnikom rekli, uhvatili su se za glavu jer su znali da nije jednostavno obezbijediti dodatnih 500 miliona konvertibilnih maraka iz budžetskih sredstava.“

Najniža penzija ubuduće bi trebala zavisiti od staža

Jedna od značajnijih izmjena novog zakona odnosi se na buduće penzionere i način određivanja najniže penzije.

Delić smatra da nije pravedno da osoba s 15 godina staža ima isti iznos penzije kao neko ko je radio 40 godina.

„Pravedno je zato što nije pravedno da onaj ko radi 15 godina i onaj ko radi 40 godina imaju isti iznos penzije.“

Prema njegovim riječima, cilj je povezati ostvarena prava s dužinom radnog staža i visinom uplaćenih doprinosa.

„Jedino je pravedno da je sistem penzijsko-invalidskog osiguranja sistem stečenih prava, a stečena prava su dužina radnog staža i visina uplaćenih doprinosa.“

Oko 6.000 budućih penzionera moglo bi biti obuhvaćeno promjenama

Na pitanje koliko bi budućih penzionera zbog izmjene člana 81 moglo ostvariti nižu penziju nego prema ranijim pravilima, Delić je iznio procjenu od oko 6.000 osoba.

„Ono što smo mi radili od analiza i procjena, taj broj ne bi trebao da bude veći od podataka koje sad imamo, govori o prilike oko šest hiljada penzionera.“

Ipak, smatra da je dugoročno važnije uspostaviti sistem u kojem visina penzije zavisi od dužine staža i iznosa uplaćenih doprinosa.

Neuplaćeni doprinosi ne smiju biti teret radnika

Delić se osvrnuo i na problem radnika kojima dio radnog staža nije evidentiran zbog neuplaćenih doprinosa.

Prema njegovim riječima, odgovornost je na poslodavcima koji ne izvršavaju svoje obaveze.

„Teret poslodavaca je takav i to su njihovi propusti i država mora naći alate i načine da strožije sankcioniše takve poslodavce.“

Dodao je da je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike nastojalo dodatno pojačati inspekcijske kontrole i nadzor nad takvim poslodavcima.

Socijalni minimum treba rješavati kroz socijalnu politiku

Federalni ministar smatra da država treba osigurati socijalni minimum građanima, ali da se to ne bi trebalo rješavati kroz sistem penzijskog osiguranja.

„Država treba da garantuje socijalni minimum svakom građaninu, ali ne kroz Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju.“

Delić je posebno istakao potrebu za uspostavljanjem socijalne karte, koja bi omogućila preciznije utvrđivanje stvarnog materijalnog položaja građana.

Prema njegovim riječima, takav sistem mogao bi pomoći da se bolje utvrdi kome je zaista potrebna socijalna podrška, ali i da se smanji problem rada na crno i neuplaćivanja doprinosa.

Budžet Ministarstva povećan na 712 miliona KM

Delić je naveo da je budžet Federalnog ministarstva rada i socijalne politike u posljednjih nekoliko godina značajno povećan.

„Sam budžet Ministarstva rada i socijalne politike od 2022. godine, kada je bio 292 miliona, ove godine je narastao na 712 miliona konvertibilnih maraka, u šta ne spada ništa vezano za prava iz penzijsko-invalidskog sistema.“

Istakao je da su socijalna prava unaprijeđena, ali da i dalje postoji prostor za dodatna poboljšanja i jačanje sistema socijalne zaštite.

Ako zakon pokaže nedostatke, moguće nove izmjene

Na kraju razgovora Delić je poručio da će efekti primjene novog zakona biti analizirani i da su moguće nove izmjene ukoliko se pokaže da pojedina rješenja stvaraju probleme.

„Apsolutno smatramo opravdanim ukoliko se primjenom ovog zakona, ne samo u tom dijelu nego u bilo kojem drugom segmentu, pokaže kao neopravdan. Ja sam lično spreman da sutra odmah mijenjam bilo koji zakon, ne samo Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju.“

Kao jednu od važnijih novina izdvojio je i uvođenje dva redovna usklađivanja penzija godišnje, što bi penzionerima trebalo omogućiti da ranije osjete efekte rasta penzija.

„Mi imamo dva redovna usklađivanja, što ljudi na neki način zanemaruju. U prethodnom zakonu ljudi su morali čekati godinu dana da dobiju određeno povećanje. U novom zakonu imamo dva redovna usklađivanja.“