data-nosnippet>
Zamjenik ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović zatražio je od ministra Srđana Amidžića da javnosti objasni na osnovu kojeg pravnog akta su u julu isplaćene plate osobama koje su prethodno razriješene dužnosti članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Hasanović je podsjetio da je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine 29. juna 2026. godine donijelo odluku o imenovanju novog sastava Komisije, u kojem su, između ostalih, Mirzah Fočo i Zoran Mikulić, kao i dva međunarodna člana.
Uprkos tome, prema Hasanovićevim navodima, za juli su isplaćena primanja Faruku Kapidžiću i Anđelini Ošap-Gaćanović, koji su prethodno razriješeni dužnosti.
Hasanović traži pravni osnov za isplatu
Hasanović smatra da je ključno pitanje na osnovu kojeg akta su bivšim članovima Komisije nakon razrješenja isplaćena sredstva iz državnog budžeta.
„Ako su Anđelina Ošap-Gaćanović i Faruk Kapidžić razriješeni dužnosti, onda se mora jasno utvrditi na osnovu kojeg akta su im nakon toga isplaćena primanja iz Budžeta Bosne i Hercegovine“, poručio je Hasanović.
Istakao je da je riječ o javnom novcu i da za svaku izvršenu isplatu mora postojati odgovarajući pravni osnov.
Prema njegovim riječima, Amidžić je javno potvrdio da je isplata izvršena, što je dodatno otvorilo pitanje načina primjene odluke o razrješenju ranijih članova Komisije.
Pitanje odgovornosti za budžetski novac
Hasanović je ocijenio da ministar finansija i trezora ne može samostalno odlučivati koje će odluke institucija poštovati, a koje neće.
On je ovaj slučaj iskoristio i za političku kritiku odnosa SNSD-a i SDA, navodeći da se, prema njegovom mišljenju, saradnja njihovih kadrova može vidjeti i u situacijama kada posljedice takvih odluka snose državne institucije i budžet.
Takve ocjene predstavljaju Hasanovićev politički stav, dok bi eventualna nezakonitost konkretnih isplata morala biti utvrđena kroz odgovarajući institucionalni postupak.
Hasanović pozvao i bivše članove Komisije da objasne isplate
Zamjenik ministra smatra da odgovornost za ovu situaciju ne bi trebala biti vezana samo za osobu koja je odobrila isplatu.
Od Anđeline Ošap-Gaćanović i Faruka Kapidžića također očekuje objašnjenje na osnovu kojeg su primili sredstva za period nakon razrješenja, ukoliko je razrješenje bilo na snazi u tom periodu.
Hasanović je poručio da bi, ukoliko se utvrdi da za isplatu nije postojao valjan pravni osnov, sredstva trebala biti vraćena u Budžet Bosne i Hercegovine.
Najavljena krivična prijava
Hasanović je najavio da bi mogao podnijeti krivičnu prijavu ukoliko Amidžić ne dostavi jasan pravni osnov za sporne isplate ili ako se utvrdi da su budžetska sredstva isplaćena bez odgovarajućeg pravnog osnova.
U tom slučaju, kako je naveo, prijava bi mogla obuhvatiti ministra, ali i druge osobe za koje bi postojala sumnja da su ostvarile protupravnu korist.
„Ako pravni osnov postoji, neka ga javno predoče. Ako ne postoji, novac treba biti vraćen, a odgovornost utvrđena. Budžet Bosne i Hercegovine nije ničija stranačka kasa“, poručio je Hasanović.
Dodao je da će od Tužilaštva Bosne i Hercegovine tražiti da ispita postoji li osnov sumnje u eventualno krivično djelo i odgovornost za nezakonito raspolaganje budžetskim sredstvima.
Važno je naglasiti da Hasanovićeve tvrdnje o mogućoj nezakonitosti predstavljaju navode i zahtjev za institucionalnu provjeru. Sama isplata, kao i eventualna odgovornost učesnika, ne znači automatski da je počinjeno krivično djelo.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
