Poznata srbijanska pjevačica Jelena Karleuša ponovo je izazvala buru reakcija na društvenim mrežama svojim komentarima povodom 30. godišnjice Vojno-redarstvene operacije Oluja.
Ova vojna akcija, koju je Hrvatska vojska izvela kako bi povratila kontrolu nad područjima pod upravom samoproglašene Republike Srpske Krajine, ostavila je dubok, nezacjeljen trag u kolektivnom sjećanju mnogih na Balkanu.
Dok je u Hrvatskoj Oluja simbol oslobođenja i obnove teritorijalnog integriteta zemlje, u Srbiji i među pripadnicima srpske nacionalnosti, nju mnogi smatraju zločinačkom.
Karleuša je svojim komentarima na društvenim mrežama ponovo otvorila stare rane, pokušavajući usporediti događaje iz Oluje sa genocidom u Srebrenici, koristeći termin “zločin” kako bi opisala oba događaja. Na svom profilu napisala je:
“Za zločin ne smije da postoji selektivno sjećanje, žaljenje za patnje jednih, a ignorisanje patnje drugih. Ili osuđujemo svaki zločin ili nijedan.”
Ova izjava izazvala je niz negativnih reakcija, budući da su mnogi shvatili njene riječi kao izjednačavanje dvije povijesno osjetljive i pravno različito tretirane situacije.
Podsjetimo, Međunarodni sud pravde presudio je da je u Srebrenici počinjen genocid, dok akcija “Oluja“, unatoč priznatim zločinima protiv civilnog stanovništva, nije pravno kvalifikovana kao genocidna operacija.
Mnogi istaknuti kritičari pjevačicine izjave smatraju da je njen pokušaj poređenja ne samo neprimjeren, već i opasan, budući da ide ka relativiziranju genocida u Srebrenici.
Jelena Karleuša ponovo dira u ranu: Pokušaj izjednačavanja oluje i Srebrenice pokrenuo talas kritika
Podvlačenje ravnoteže između Oluje i Srebrenice, kažu stručnjaci, potkopava napore za postizanje pomirenja i istinske pravde na Balkanu.
Time se umanjuje težina i specifičnost genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, što međunarodna zajednica i pravni sistemi već decenijama nastoje prepoznati i procesuirati kako bi se spriječilo ponavljanje takvih zločina.
S druge strane, postoje i oni koji dijele Karleušino mišljenje da se svaka nepravda i svaki zločin trebaju jednako osuditi, bez obzira na etničke ili nacionalne granice.
No, takve izjave rijetko uzimaju u obzir kompleksnost i specifičnost svakog konflikta, zbog čega često izazivaju bijes i nezadovoljstvo onih koji su pretrpjeli strahote rata. Historijski kontekst oprečnih tumačenja ratnih događaja iz devedesetih pokazuje koliko su te stravične epizode i dalje emotivno i politički nabijene.
Tisuće ljudi izgubilo je živote, a stotine tisuća je raseljeno i ostalo bez doma. Sjećanja na te dane nose duboku emocionalnu težinu i kod izbjeglica i kod onih koji su ostali.
Ovakve izjave javnih osoba poput Karleuše dodatno komplikovaju pitanje pomirenja i izazivaju negativne reakcije na Balkanu, regiji gdje su napetosti između različitih etničkih grupa i dalje osjetljive i često potaknute povijesnim narativima koje svaka strana interpretira kroz vlastitu prizmu.
Kako bi se nastavilo koračati putem pomirenja, ključno je prepoznati i priznati sve zločine, ali i razlikovati ih prema njihovoj naravi te osigurati da pravda bude zadovoljena u skladu s međunarodnim pravnim standardima.
U konačnici, ključ za prevladavanje prošlosti i iznalaženje trajnog mira leži u otvorenom dijalogu, priznavanju stradanja svih uključenih strana i vođenju pomirljive politike koja će dati prednost budućim generacijama, umjesto da ih opterećuje teretom prošlosti.
Dokle god javne osobe koriste svoj utjecaj za produbljenje podjela, put ka istinskom pomirenju i razumijevanju ostaje dug i neizvjestan. U tom svjetlu, svaka izjava koja dolazi sa platformi društvenih mreža, a koja može biti krivo shvaćena ili provocirati veće konflikte, treba biti pažljivo i odgovorno plasirana.
U svijetu koji sve više teži globalnom razumijevanju i prihvaćanju različitosti, ostaje nam nada da će jednog dana region Balkana moći iza sebe ostaviti prošlost i krenuti naprijed, sa svim svojim složenim historijskim nasljeđem, ali bez mržnje i nepravde koje ga prate godinama.
