Ustavni sud Bosne i Hercegovine zakazao je sjednicu za 18. august 2025. godine, ali na dnevnom redu neće biti apelacija Milorada Dodika, niti njegov zahtjev za privremenu mjeru. Umjesto toga, Sud će tog dana razmatrati isključivo administrativna pitanja vezana za svoje poslovanje.
Nema datuma za Dodikov predmet
U odgovoru iz Ustavnog suda navodi se da trenutno ne mogu dati informaciju o datumu kada će se raspravljati o Dodikovoj apelaciji i zahtjevu za privremenu mjeru.
Predmeti se, kako pojašnjavaju, rješavaju hronološkim redoslijedom, osim u hitnim slučajevima – među kojima su i zahtjevi za privremene mjere. Ipak, otežani uslovi rada već gotovo tri godine usporavaju cijeli proces.
Pročitajte i: ZASMETAO REŽIMU: Gase se sve emisije poznatog urednika u Srbiji
Rad Suda otežan od 2022. godine
Od novembra 2022. godine, Ustavni sud BiH funkcioniše u otežanim okolnostima zbog nepotpunog sudijskog sastava. Narodna skupština Republike Srpske odbija izvršiti svoju ustavnu obavezu i izabrati sudije na upražnjena mjesta.
Ovaj bojkot direktno utiče na rad Suda – ne mogu se održavati sjednice Velikog vijeća, koje u normalnim okolnostima donosi gotovo 99% odluka, niti sjednice Malog vijeća koje odlučuje o privremenim mjerama.
Posljedice blokade
Zbog nedostatka sudija, predmeti se razmatraju isključivo na plenarnim sjednicama. To značajno smanjuje broj predmeta koji mogu biti uvršteni u dnevni red, pa tako trenutno u Ustavnom sudu ima:
13.106 apelacija (AP predmeta)
16 U predmeta (ustavnih pitanja)
U više apelacija drugih podnosilaca također se traže privremene mjere, što dodatno produžava rokove rješavanja.
Bez mehanizama za rješavanje političkog zastoja
Iz Ustavnog suda ističu da nemaju pravne instrumente kojima bi mogli otkloniti problem blokade. Umjesto toga, pokušavaju organizacionim prilagođavanjima ublažiti posljedice i osigurati da se što veći broj predmeta ipak obradi.
“Ustavni sud BiH nema mehanizme kojima može uticati na otklanjanje ovog problema, ali nastoji svojim organizacionim prilagođavanjima rada novonastalim okolnostima ublažiti njegove posljedice kako bi ovakva situacija imala što manje uticaja na postupke po predmetima pred Ustavnim sudom”, navode iz Suda.
Pozadina Dodikove apelacije
Milorad Dodik, kojem je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjednika Republike Srpske, podnio je apelaciju zbog pravomoćne presude Apelacionog vijeća. Tom presudom potvrđena je odluka Suda BiH da je kriv za neizvršavanje naloga visokog predstavnika u BiH.
Ova pravna bitka odvija se u širem političkom kontekstu dugotrajnih sukoba između institucija BiH i vlasti Republike Srpske, posebno u vezi s odlukama međunarodnih predstavnika i implementacijom državnog prava na teritoriji RS-a.
Zašto je procedura spora?
Rad Ustavnog suda temelji se na strogo definisanim procedurama, a prioritet se daje hitnim predmetima. Međutim, politička blokada izbora sudija iz Republike Srpske usporava rad i onih predmeta koji bi inače imali prednost, uključujući zahtjeve za privremene mjere.
Bez punog sastava, Sud ne može donositi veliki broj odluka, što dovodi do zastoja u hiljadama predmeta.
Mogući razvoj situacije
Ukoliko se ne postigne politički dogovor o izboru novih sudija, ovakvo stanje moglo bi se nastaviti još dugo. To bi značilo da će Dodikova apelacija, kao i mnogi drugi predmeti, čekati na rješavanje mjesecima, pa čak i godinama.
Za sada nije poznato da li će Sud u narednim mjesecima pronaći način da ubrza proceduru za određene predmete od političkog značaja.
Sjednica Ustavnog suda BiH zakazana za 18. august neće donijeti rasplet u slučaju Milorada Dodika. Dok politička blokada izbora sudija iz Republike Srpske traje, rad najvišeg sudskog tijela u zemlji ostaje usporen, a hiljade predmeta – uključujući i one hitne – ostaju na čekanju.
Pročitajte i: Mustafa Cerić o Aliji Izbegoviću: “Prvo bi upitao gdje su vam ideali devedesetih?”
