Usvajanje rezolucije u Ujedinjenim nacijama kojom se osuđuju napadi Irana na zemlje Perzijskog zaljeva izazvalo je novu političku polemiku u Bosni i Hercegovini.
Naime, među 135 država kosponzora rezolucije našla se i Bosna i Hercegovina, ali je ubrzo otvoreno pitanje načina na koji je donesena odluka o podršci tom dokumentu.
Prema dostupnim informacijama, ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija dao je podršku rezoluciji na osnovu instrukcije Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, i to bez formalne saglasnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koje prema ustavnoj praksi vodi vanjsku politiku države.
Dva prijedloga rezolucije u Vijeću sigurnosti
Dopisnik Federalne televizije iz Washingtona Ivica Puljić objasnio je da su tokom rasprave u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija istovremeno bila predložena dva različita nacrta rezolucije.
Prvi prijedlog pokrenule su arapske države, dok je drugi predložila Rusija.
Prema Puljiću, ruski nacrt bio je znatno kraći i fokusiran na hitni prekid vojnih aktivnosti svih strana.
„Rusija je pozvala sve strane da odmah prekinu vojne operacije i suzdrže se od daljnje eskalacije na Bliskom istoku i šire“, pojasnio je Puljić.
Međutim, ruski prijedlog nije dobio potrebnih devet glasova u Vijeću sigurnosti.
Za ruski nacrt glasale su Kina, Pakistan i Somalija, dok su Sjedinjene Američke Države i Latvija bile protiv, a preostalih devet članica Vijeća sigurnosti bilo je suzdržano.
Selektivna osuda izazvala polemike
Arapski prijedlog rezolucije izazvao je dodatne reakcije jer, kako navode pojedini analitičari, nije obuhvatio sve aktere sukoba.
Puljić ističe da se u dokumentu ne osuđuju napadi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, niti se spominju neki ključni događaji koji su prethodili eskalaciji sukoba.
„Ne spominje se ni iranski napad na Izrael – jedino se navode napadi Irana na okolne arapske zemlje“, rekao je Puljić.
Također, u dokumentu se ne navodi ni početak sukoba, odnosno zajednički napad Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Teheran 28. februara.
Političke nesuglasice u BiH
Cijela situacija otvorila je pitanje koordinacije vanjske politike Bosne i Hercegovine i odnosa između državnih institucija.
Puljić je ukazao na poteze članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, uključujući zahtjev Željke Cvijanović za hitnu sjednicu deset sati prije zasjedanja Vijeća sigurnosti.
Istovremeno se postavlja pitanje zašto je drugi član Predsjedništva, Željko Komšić, zakazao sjednicu tek za naredni dan, nakon glasanja u Ujedinjenim nacijama.
Prema Puljiću, u ovakvim situacijama moguće je organizirati i telefonsku sjednicu Predsjedništva, što dodatno otvara dileme o političkoj pozadini cijelog slučaja.
Širi međunarodni kontekst
Puljić je podsjetio i na ulogu arapskih država u međunarodnim inicijativama važnim za Bosnu i Hercegovinu.
Države poput Katara, Saudijske Arabije, Jordana i Kuvajta bile su među onima koje su podržale usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a.
Istovremeno, te zemlje trenutno pomažu i evakuaciju državljana BiH iz kriznih područja pogođenih sukobom na Bliskom istoku.
Zašto nema rezolucije protiv SAD-a i Izraela?
Puljić smatra da je razlog izostanka rezolucije koja bi osudila napade Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran povezan s trenutnim predsjedavanjem Vijećem sigurnosti.
„Vijećem sigurnosti ovaj mjesec predsjedavaju Sjedinjene Američke Države i one to blokiraju“, rekao je Puljić.
Dodao je da bi, prema njegovom mišljenju, svaka rezolucija koja bi osuđivala napad na suverenu državu trebala imati širu podršku međunarodne zajednice, bez obzira na političke stavove prema iranskom režimu.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
