Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman poručio je na konferenciji za novinare u Sarajevu da ova institucija nije ovlaštena niti će nuditi model rješenja pitanja državne imovine.
Sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine podsjetile su da je ovo pitanje u nadležnosti Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine te da se, do konačnog zakonskog rješenja, državnom imovinom smatra imovina naslijeđena sukcesijom bivše Jugoslavije, kao i imovina nekadašnje Socijalističke Republike BiH, uključujući šume, rijeke i poljoprivredno zemljište.
Raspolaganje državnom imovinom zabranjeno je više od 20 godina, nakon što je tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown nametnuo zakon kojim je to pitanje privremeno regulisano.
Taj zakon ostaje na snazi sve dok ne bude usvojen novi kojim će se precizno definisati šta predstavlja državnu imovinu, ko njome raspolaže i na koji način, što politički predstavnici iz Republike Srpske godinama osporavaju i blokiraju.
Sutkinja Larisa Velić upozorila je da neusvajanje zakona i dalje predstavlja ozbiljan problem te da može izazvati nove sporove pred Ustavnim sudom, posebno kada je riječ o infrastrukturnim projektima poput Južne plinske interkonekcije.
Naglasila je da promjena namjene zemljišta ne znači automatski i promjenu vlasništva.
„Neki se i dalje pozivaju na stari zakon o građevinskom zemljištu prema kojem se promjenom namjene mijenja i titular, odnosno vlasnik postaje lokalna zajednica, ali od 2003. godine to više nije moguće“, kazala je Velić.
Projekt Južne plinske interkonekcije predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda kod Splita, preko Posušja do Travnika, uz odvojak prema Mostaru.
Projekt je zakonom proglašen strateškim i od javnog interesa, čime su jedinice lokalne samouprave obavezane ustupiti zemljište bez naknade. Američka ambasada u Sarajevu ranije je javno podržala projekat i učestvovala u povezivanju domaćih zvaničnika s predstavnicima američke kompanije.
Na konferenciji je istaknuto i da se Ustavni sud suočava s ozbiljnim posljedicama zbog nepopunjenog sastava sudija.
„Broj neriješenih predmeta dostigao je 13.625, dok ih je ranije bilo manje od 3.000“, rekao je Ćeman.
Sudije iz Republike Srpske trenutno nedostaju jer ih Narodna skupština Republike Srpske nije imenovala zbog političkih nesuglasica, zbog čega Sud radi u nepotpunom sastavu.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima devet sudija – četiri bira Parlament Federacije BiH, dvoje Narodna skupština Republike Srpske, dok troje stranih sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
Predstavljajući rezultate rada za 2025. godinu, Ćeman je naveo da je Sud tokom prošle godine zaprimio 5.671 predmet, a riješio 2.503.
Dodao je da zbog manjka sudija više ne funkcioniše ni Veliko vijeće, koje je ranije rješavalo najveći broj predmeta, pa se odluke sada uglavnom donose na plenarnim sjednicama, što dodatno usporava rad.
Pozvao je nadležne institucije da hitno imenuju nedostajuće sudije, naglašavajući da Sud i dalje ostaje ustavan i legitiman.
Govoreći o provođenju odluka, Ćeman je rekao da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ima nadležnost reagovati kada odluke Ustavnog suda nisu provedene.
„Tužilaštvo postupa oprezno, sporo i bez rezultata. Nema optužnica niti presuda“, naveo je.
Potpredsjednica Ustavnog suda Valerija Galić podsjetila je da su odluke Suda konačne i obavezujuće, ali da se u praksi često ignorišu.
Kao primjer navela je odluku „Ljubić“, koja se i dalje vodi kao neizvršena.
„Prema posljednjem izvještaju od 26. marta, presuda se i dalje vodi kao neizvršena, uz zaključak da se od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zatraži očitovanje o utjecaju amandmana visokog predstavnika“, kazala je Galić.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
