Američki predsjednik Donald Trump suočio se s kritikama nakon izjava o ratu s Iranom koje su izazvale sumnje u to koliko je upućen u stvarnu situaciju na terenu, navodi CNN u svojoj analizi.
Trump je u subotu tvrdio da je Teheran u ranim danima sukoba pogodio iransku osnovnu školu, pri čemu je poginulo više desetina djece. Međutim, dva dana kasnije priznao je da zapravo nema dovoljno informacija o tom događaju.
Također je sugerisao da i druge države, uključujući Iran, koriste projektile Tomahawk – vrstu naoružanja kojom je pogođena škola – iako je riječ o projektilima koje Iran, prema dostupnim podacima, ne posjeduje.
Priznanje da nema dovoljno informacija
Na konferenciji za medije Trump je upitan zašto drugi zvaničnici njegove administracije ne potvrđuju tvrdnju o odgovornosti Irana za napad na školu.
„Zato što jednostavno ne znam dovoljno o tome“, odgovorio je predsjednik, dodajući da će prihvatiti rezultate istrage.
Time je praktično priznao da je iznio ozbiljnu tvrdnju bez potpunih informacija o okolnostima jednog od najkontroverznijih napada u aktuelnom sukobu.
Prema dostupnim analizama i dokazima, pojedini stručnjaci smatraju da bi za taj napad mogla biti odgovorna američka vojska. U javnosti su se pojavili i snimci za koje se tvrdi da prikazuju projektil koji pogađa područje u blizini škole, gdje se nalazi i pomorska baza Korpusa čuvara islamske revolucije.
Sporne izjave o državama Zaljeva
Trump je tokom iste konferencije tvrdio i da su se iranski susjedi iz Zaljeva pridružili američko-izraelskim vojnim operacijama protiv Teherana.
„Njihovi susjedi su uglavnom bili neutralni, ali nakon napada su prešli na našu stranu i počeli ih napadati – pogledajte Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Katar i druge“, rekao je.
Međutim, dostupne informacije pokazuju da te države nisu direktno uključene u rat. Iako je Iran gađao američke objekte u pojedinim zaljevskim državama, vlade tih zemalja nisu pokrenule napade na Iran.
Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su bili među najpogođenijima iranskim napadima, nisu odgovorili vojnim akcijama, dok Saudijska Arabija zasad govori o mogućim mjerama odmazde samo u slučaju daljih napada.
Katar je također poručio da nije dio vojne kampanje protiv Irana i pozvao na smirivanje situacije.
Kritike i unutar američke politike
Da zaljevske zemlje nisu ušle u rat potvrdio je i republikanski senator Lindsey Graham, koji je izrazio nezadovoljstvo takvim razvojem događaja.
„Naša ambasada u Rijadu je pogođena. Zar Saudijska Arabija nema obavezu da nam se pridruži?“ rekao je Graham, dodajući da je odluka Ujedinjenih Arapskih Emirata „veoma razočaravajuća“.
Opravdanja za rat
Trump je u više navrata branio pokretanje vojne operacije tvrdeći da je Iran bio blizu razvoja projektila koji bi mogao pogoditi Sjedinjene Američke Države te da je planirao šire napade u regiji.
Međutim, prema dostupnim javnim obavještajnim procjenama, za takve tvrdnje do sada nije predstavljena jasna potvrda.
Trump je također izjavio da potencijalno usporavanje prometa kroz Hormuški moreuz „ne bi mnogo pogodilo“ Sjedinjene Američke Države jer sada proizvode dovoljno vlastite nafte.
Ipak, ekonomski analitičari upozoravaju da bi globalni poremećaji na energetskom tržištu mogli uticati i na američku ekonomiju, posebno kroz rast cijena goriva i energenata.
Kritike zbog pristupa ratu
CNN u svojoj analizi zaključuje da ovakve izjave dodatno podižu zabrinutost oko načina na koji američki predsjednik procjenjuje situaciju tokom jednog od najosjetljivijih sukoba na Bliskom istoku.
Dok se rat odvija u izuzetno nestabilnoj regiji, dio analitičara upozorava da netačne ili nedovoljno provjerene informacije iz vrha vlasti mogu imati ozbiljne političke i sigurnosne posljedice.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
