Britanski list The Guardian objavio je detalje o kompaniji koja bi mogla preuzeti realizaciju ključnih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini vrijednih više od milijardu dolara, uprkos tome što nema iskustvo u vođenju projekata takvog obima.
Pozivajući se na izvore upoznate sa slučajem, list navodi da je kompanija AAFS Infrastructure and Energy pred potpisivanjem ugovora za realizaciju velikih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini, uključujući Južnu plinsku interkonekciju i izgradnju energetskih postrojenja.
Prema navodima medija, kompanija je registrovana u Sarajevu i Washingtonu, a među ključnim ljudima povezanim s projektom nalaze se Jesse Binnall, advokat američkog predsjednika Donalda Trumpa, Joe Flynn, brat bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna, te bh. poduzetnik Amer Bekan.
Posebnu pažnju izazvala je činjenica da kompanija nema zabilježene projekte slične veličine, niti iskustvo koje bi je svrstalo među vodeće izvođače energetskih infrastrukturnih radova.
Prema pisanju The Guardiana, projekat je dodatno ubrzan nakon što je u martu ove godine usvojen zakonski okvir kojim se AAFS direktno navodi kao izvođač određenih radova, bez provođenja međunarodnog ili javnog tendera.
Takav pristup izazvao je kritike organizacija koje se bave transparentnošću i borbom protiv korupcije. Kritičari upozoravaju da bi dodjela poslova bez javnog nadmetanja mogla predstavljati opasan presedan, posebno u zemlji koja se godinama suočava s problemima korupcije i netransparentnog trošenja javnih sredstava.
Projekat Južne interkonekcije već godinama ima snažnu političku podršku Sjedinjenih Američkih Država, koje ga vide kao važan korak u smanjenju energetske zavisnosti regiona od ruskog gasa i jačanju alternativnih pravaca snabdijevanja energentima.
Prema dostupnim informacijama, za izgradnju plinovoda planirano je oko 349 miliona dolara, dok bi dodatnih milijardu dolara moglo biti usmjereno na izgradnju tri energetska postrojenja.
Navodi se da projekat ne bi bio finansiran iz budžeta Bosne i Hercegovine, već kombinacijom privatnog kapitala i kreditnih sredstava.
The Guardian zaključuje da ovaj slučaj otvara pitanja o odnosu između američke vanjske politike, privatnih poslovnih interesa i energetskih projekata na Balkanu, dok se u Bosni i Hercegovini očekuju dodatna pojašnjenja o načinu izbora izvođača i ukupnoj strukturi projekta.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
