Moldavija razmatra historijsku opciju: Ako put prema EU bude blokiran, moguće ujedinjenje s Rumunijom
Potpredsjednik Vlade Moldavije Eugen Osmočesku izjavio je da bi ujedinjenje s Rumunijom moglo postati jedna od mogućih alternativa ukoliko proces pristupanja Evropskoj uniji bude zaustavljen ili blokiran nakon 2028. godine.
Ipak, naglasio je da aktuelna vlast u Kišinjevu i dalje kao glavni strateški cilj vidi punopravno članstvo Moldavije u Evropskoj uniji.
Moldavija, zemlja sa oko 2,3 miliona stanovnika smještena između Rumunije i Ukrajine, posljednjih godina ubrzano radi na evropskim reformama i približavanju Briselu. Status kandidata za članstvo u EU dobila je 2022. godine, nakon velikih geopolitičkih promjena izazvanih ratom u Ukrajini.
Moldavija traži jasnu evropsku perspektivu
U razgovoru za Euractiv, Osmočesku je poručio da je Moldaviji potrebna jasna podrška evropskih institucija kako bi se održala podrška građana reformama i nastavku evropskog puta.
Prema njegovim riječima, stanovništvo mora vidjeti konkretan napredak i realnu perspektivu članstva, jer bi dugotrajno čekanje moglo otvoriti prostor za rasprave o drugim scenarijima.
Jedan od njih je i mogućnost još bližeg povezivanja s Rumunijom.
Ideja koja postoji od raspada Sovjetskog Saveza
Pitanje ujedinjenja Moldavije i Rumunije prisutno je u političkim debatama još od 1991. godine, kada je Moldavija stekla nezavisnost nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Dvije zemlje povezuju snažne historijske, kulturne i jezičke veze. Rumunski je službeni jezik u Moldaviji, a veliki broj moldavskih građana već posjeduje i rumunsko državljanstvo.
Pristalice ujedinjenja smatraju da bi takav potez mogao ubrzati ulazak Moldavije u evropske strukture, budući da je Rumunija članica Evropske unije od 2007. godine.
S druge strane, protivnici upozoravaju da bi takva odluka otvorila niz složenih političkih, pravnih i društvenih pitanja.
Transnistrija ostaje najveći izazov
Jedno od najosjetljivijih pitanja u eventualnom scenariju ujedinjenja bila bi Transnistrija, proruska separatistička regija koja se još početkom devedesetih odvojila od kontrole centralnih vlasti u Kišinjevu.
Neriješen status ovog područja decenijama predstavlja jedan od najvećih političkih i sigurnosnih izazova za Moldaviju.
Osmočesku naglašava da bi svaka velika odluka o budućnosti države morala biti donesena pažljivo, uz široku podršku građana i politički konsenzus.
Za sada, poručuju moldavske vlasti, prioritet ostaje provođenje reformi i ostvarenje punopravnog članstva u Evropskoj uniji.
Hoće li Moldavija uspjeti ostvariti taj cilj ili će se nakon 2028. godine ozbiljnije otvoriti pitanje ujedinjenja s Rumunijom, zavisit će prije svega od brzine evropskog puta i odluka Brisela.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
