data-nosnippet>
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da razmatra mogućnost brzog završetka rata u Iranu, dok ga dio savjetnika privatno potiče da pronađe izlaznu strategiju zbog rasta cijena nafte i zabrinutosti da bi dugotrajan sukob mogao izazvati političke posljedice u Sjedinjenim Američkim Državama.
Govoreći novinarima na Floridi, Trump je dosadašnju vojnu operaciju opisao kao uglavnom uspješnu.
„Debelo smo ispred plana“, rekao je, dodajući da vjeruje kako bi sukob mogao biti završen „vrlo brzo“.
Ipak, nije ponudio konkretan vremenski okvir za završetak operacije. Na pitanje o mogućoj podršci iranskom narodu u slučaju pobune protiv vlasti u Teheranu, Trump je nagovijestio da bi mogao biti skloniji brzom okončanju sukoba nego nastavku vojnog pritiska.
„Želimo sistem koji može donijeti mnogo godina mira, a ako to ne možemo imati, onda bismo mogli odmah sve završiti“, izjavio je.
Stav administracije i reakcije
Trump je također izrazio nezadovoljstvo izborom Mojtabe Khameneija, sina ubijenog ajatolaha Alija Khameneija, za novog vrhovnog vođu Irana.
Pojedini zvaničnici njegove administracije smatraju da bi povlačenje iz sukoba moglo biti teško dok Iran nastavlja napade u regionu, a Izrael i dalje gađa iranske ciljeve.
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt odbacila je tvrdnje o navodnim neslaganjima unutar administracije.
„Ova priča prepuna je besmislica anonimnih izvora koji, uvjeravam vas, nisu u istoj prostoriji s predsjednikom Trumpom“, rekla je.
Dodala je da su predsjednikovi saradnici u potpunosti fokusirani na uspjeh vojne operacije, nazvane „Operacija Epski bijes“, te da će konačnu odluku o njenom završetku donijeti predsjednik kao vrhovni komandant.
Nejasne poruke o nastavku rata
Trump je tokom posljednjih sedmica davao različite izjave o daljem toku rata. Ranije je govorio o „bezuslovnoj predaji“ Irana i nije isključio mogućnost slanja kopnenih trupa, dok je kasnije rekao da je „daleko“ od takve odluke.
„Mogli bismo ići dalje, i ići ćemo dalje“, rekao je, iako je istovremeno naglasio da bi sukob mogao završiti brzo.
Prema navodima pojedinih američkih zvaničnika, Trump je privatno poručio saradnicima da bi podržao i dodatne mjere protiv iranskog rukovodstva ako se Teheran ne pokaže spremnim na kompromis.
Ekonomski i politički pritisak
Rat je već izazvao snažne reakcije na energetskim tržištima. Cijene nafte su nakratko prešle 100 dolara po barelu, što je izazvalo zabrinutost među američkim političarima zbog mogućih posljedica po ekonomiju i predstojeće izbore.
Vanjski ekonomski savjetnik Stephen Moore upozorio je na širi efekat rasta cijena energije.
„Kad rastu cijene goriva i nafte, raste i sve ostalo. S obzirom na to da su troškovi života već bili problem, ovo stvara ozbiljne izazove“, rekao je Moore.
Prema izvorima iz administracije, Trumpov tim posljednjih dana razmatra i jaču komunikacijsku strategiju kako bi javnosti objasnio razloge za nastavak vojne operacije.
Trump je također najavio da bi Sjedinjene Američke Države mogle ublažiti određene sankcije vezane za naftu nekim zemljama kako bi stabilizovale tržište i smanjile cijene goriva.
Stanje na terenu
Američka mornarica, prema njegovim riječima, spremna je pratiti tankere kroz Hormuški tjesnac ako bude potrebno kako bi se osigurala sloboda plovidbe i protok energenata.
Istovremeno, sukob i dalje odnosi ljudske žrtve. Prema podacima američke Centralne komande (CENTCOM), od početka borbi 28. februara poginulo je sedam američkih vojnika, dok je osam teško ranjeno.
State Department je također objavio da se više od 36.000 američkih državljana vratilo u Sjedinjene Države iz regiona Bliskog istoka od početka krize.
Administracija u Washingtonu navodi da je osnovni cilj operacije spriječiti Iran da predstavlja prijetnju američkim interesima i regionalnim saveznicima, prije svega kroz uništavanje dijelova njegovog nuklearnog i balističkog programa.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
