U maju 2023. godine, građani Sarajeva su bili svjedoci tragičnog događaja koji je potresao cijelu zajednicu. Armin Berberović je svojim vozilom pregazio dvije doktorice, Almu Suljić i Azru Spahić, dok su prelazile pješački prijelaz u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
Prema izvorima bliskim istrazi, Berberović je u trenutku nesreće upravljao vozilom bez položenog vozačkog ispita, a dodatno otežava situaciju činjenica da je bio pod utjecajem alkohola i droge, tačnije amfetamina.
Ovi faktori su znatno utjecali na presudu, jer je pokazano da je njegova vožnja bila izuzetno neodgovorna i opasna.
Vrhovni sud je ovu odluku donio u junu 2023., ali presuda još uvijek nije u potpunosti objavljena javnosti, iako je u uvid dobio portal Klix.ba. Sud je odbacio žalbu Berberovića i njegovog advokata, koji su tvrdili da su prekršena određena pravila Krivičnog zakona FBiH.
Međutim, sud je zaključio da su prvostepeni sud i tužiteljstvo ispravno protumačili sve dokaze i argumente.
Presuda bi mogla predstavljati presedan u pravnom sistemu Federacije, naglašavajući ozbiljnost sa kojom se odnose prema slučajevima udesa u kojima su vozači pod utjecajem psihoaktivnih supstanci i bez potrebnih dozvola.
Ovaj pristup ima potencijal da djeluje kao preventivna mjera, odvraćajući potencijalne prijestupnike od sličnog ponašanja.
Kantonalni sud u Sarajevu donio je prvostepenu presudu u decembru prethodne godine. Utvrđeno je tada da je Berberović vozio brzinom od 76,3 km/h u zoni gdje je dozvoljeno 50 km/h.
Stručno vještačenje je pokazalo da bi uspio izbjeći nesreću da je vozio prema propisanom ograničenju, što je Vrhovni sud kasnije potvrdio u drugostepenoj presudi. Ovi podaci dodatno osnažuju tvrdnje o velikoj neodgovornosti i potpuno neprimjerenom ponašanju optuženog u trenutku udesa.
Ova presuda je izazvala različite reakcije u javnosti. Dok su neki zadovoljni oštrom kaznom kao oblikom pravde za žrtve i njihovih porodica, drugi smatraju da kazna neće biti dovoljna da u potpunosti spriječi slične incidente u budućnosti.
No, nesporno je da će ova odluka poslužiti kao primjer i upozorenje za sve vozače na važnost poštivanja saobraćajnih pravila i propisa, kao i na posljedice koje proizilaze iz neodgovorne vožnje.
još jedan aspekt koji se često navodi u kontekstu ovakvih presuda je pitanje rehabilitacije počinioca. Iako je primarna funkcija kazne da spriječi ponavljanje sličnih djela, diskutabilno je koliko će ona doprinijeti transformaciji svijesti optuženog o ozbiljnosti njegovih postupaka i promjeni njegovog budućeg ponašanja.
Šire gledano, ovaj slučaj ukazuje na važnost bolje kontrole i regulacije saobraćaja u urbanim sredinama, kao i na potrebu za boljim programima prevencije koji bi uključivali edukaciju o sigurnosti u saobraćaju i podizanje svijesti o posljedicama vožnje pod utjecajem alkohola i droga.
Također, nameće se potreba za boljim nadzorom osoba koje upravljaju vozilima bez položenog vozačkog ispita i efikasnijim sistemom provjere dokumentacije vozača.
Zašto je ovaj slučaj od tako velikog značaja? Osim što dira u srž problema urbanog saobraćaja i sigurnosti, on također otvara pitanja o sposobnosti pravnog sistema da efikasno djeluje u zaštiti građana i pravednom kažnjavanju prijestupnika.
Vrijeme će pokazati hoće li ova presuda imati dugoročni efekt na smanjenje broja saobraćajnih nesreća izazvanih vozačima pod utjecajem supstanci, ali trenutno je jedna stvar jasna: potrebne su sveobuhvatnije strategije kako na individualnom, tako i na sistemskom nivou, da bi se osigurala bezbjednost za sve učesnike u saobraćaju.
Ova presuda Vrhovnog suda FBiH znak je da se društvo kao cjelina zalaže za zaštitu svojih građana i spremno je zauzeti čvrst stav protiv onih koji ugrožavaju živote drugih nesavjesnom vožnjom.
Ali, pravi napredak će biti postignut tek kada ovakvi slučajevi postanu rijetkost u svakodnevnom životu bh. građana.
