Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump ranije je Iranu postavio rok do 20 sati u utorak po washingtonskom vremenu da ponovo otvori Hormuški moreuz, uz upozorenje na ozbiljne posljedice ukoliko to ne učini. U jednoj od najoštrijih izjava, zaprijetio je i „uništenjem čitave jedne civilizacije“, čime su tenzije dodatno porasle.
Ubrzo nakon toga uslijedio je iznenadan zaokret. Nakon razgovora s pakistanskim premijerom Shehbazom Sharifom i načelnikom vojske Asimom Munirom, Trump je najavio dvosedmičnu obustavu vojnih operacija protiv Irana, uz uslov da se moreuz ponovo otvori „u potpunosti, odmah i sigurno“.
„Pristajem obustaviti bombardovanje i napade na Iran u periodu od dvije sedmice. Ovo će biti obostrano primirje“, poručio je, ističući da se radi o pokušaju smirivanja situacije i stvaranja prostora za pregovore.
Prema navodima američkih zvaničnika, i Izrael je pristao na privremeno primirje, iako je kabinet premijera Benjamina Netanyahua naglasio da se ova odluka ne odnosi na Liban, što dodatno ukazuje na složenost regionalne sigurnosne situacije.
S iranske strane, ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi potvrdio je spremnost na deeskalaciju, navodeći da će siguran prolaz kroz Hormuški moreuz biti omogućen u naredne dvije sedmice uz koordinaciju s iranskim oružanim snagama. Također je istakao da će Iran obustaviti svoje odbrambene operacije ukoliko prestanu napadi na njegovu teritoriju.
Trump je dodao da su Sjedinjene Američke Države ostvarile ključne vojne ciljeve, ali je priznao da su pregovori o trajnom miru i dalje neizvjesni.
Cijeli razvoj događaja dolazi u trenutku kada međunarodna zajednica s velikom pažnjom prati situaciju na Bliskom istoku, dok analitičari upozoravaju da bi svaki naredni potez mogao imati ozbiljne posljedice po regionalnu stabilnost i globalnu sigurnost.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
