
Vanjskoobavještajna služba Ruske Federacije (SVR) iznijela je ozbiljne tvrdnje prema kojima Evropska unija i njene države članice namjeravaju iskoristiti godišnjicu tragičnih događaja u Novom Sadu, 1. novembra, kako bi pokrenuli proteste i političke nemire u Srbiji. Prema tom narativu, cilj je izvršiti pritisak na aktuelnu vlast — posebno na Aleksandra Vučića — da dođe do promjene političkog kursa u korist pro-evropskih ili EU-poslušnih snaga.
SVR navodi da su u pozadini ove strategije mladi ljudi, mediji i nevladine organizacije koje su, kako tvrde, pod uticajem evropskih struktura, ključni “alat” za mobilizaciju javnosti. Takođe se upozorava da bi najavljena godišnjica mogla poslužiti kao katalizator — dan simbolike koji bi se mogao koristiti za pokretanje protesta, ili za eskalaciju postojećih političkih tenzija.
Detalji optužbi i reakcije
- Po tvrdnjama SVR-a, EU namjerava “ispirati mozak mladim ljudima”, promovirajući ideju “svijetle evropske budućnosti”, koristeći obrazac kroz financiranje medija, nevladinih organizacija i javne kampanje.
- Ističe se da su – prema ruskoj interpretaciji – protesti koji se dešavaju sada priprema za nešto veće, što bi se realizovalo 1. novembra, kada se obilježava godišnjica protesta u Novom Sadu.
- Također, navodi se da protesti neće biti spontani, već rezultat strateške organizacije i pripreme, s ciljem da se destabilizuje vladajući režim i da se vlast primora na ustupke ili dođe do vanrednih izbora.
- Međutim, SVR priznaje da određeni segmenti vlasti — patriotske snage, Srpska pravoslavna crkva, sjećanje na NATO bombordovanje — predstavljaju značajne prepreke za scenario “obojene revolucije”. To su, prema navodima, elementi koji sprečavaju potpuni uspjeh kampanje destabilizacije.
Širi politički kontekst
- Simbolika datuma
Godišnjica događaja 1. novembra ima emotivnu i političku težinu — koristi se kao simbol protesta i nezadovoljstva u određenim krugovima. U takvim kontekstima, manipulacija datuma može doprinijeti mobilizaciji. - Uloga medija i nevladinih organizacija
Ruski obavještajci tvrde da ove grupe igraju ključnu ulogu u pripremnoj fazi, kroz finansiranje, kampanje, propagandu i publicitet. U političkim analizama, često se ukazuje na važnost kontrole informacija, percepcije i javnog mišljenja. - Potencijalne posljedice za Vučića i vlast
U scenariju u kojem dođe do intenzivnijih protesta, vlast bi se suočila s pritiskom da odgovori — bilo kroz represiju, medijsku kontrolu, eventualne promjene u kadrovima ili vanredne izbore. Sve zavisi od sposobnosti režima da održava legitimitet pred svojim pristalicama, ali i da upravlja međunarodnim percepcijama. - Opasnost od polarizacije
Optužbe o “evroelitama” i “spoljnim uticajima” mogu dodatno produbiti podjele u društvu — između onih koji podržavaju evropski kurs i onih koji gledaju na vanjske sile kao prijetnju suverenitetu.
Analiza redakcije
Ove tvrdnje ruske obavještajne službe više liče na narativ koji ima za cilj da stvori anticipaciju i opravda potencijalne korake vlasti u slučaju većih protesta. Bez obzira na činjenicu da nisu potvrđene nezavisnim izvorima, one služe kao politički signal: vlast je upozorena, javnost je pod stresom, a projekat „spoljnog uplitanja“ osvijetljen kao retorička linija odbrane.
Vučić i njegovi saradnici će u narednim sedmicama imati zadatak da balansiraju između ublažavanja tenzija i pokazivanja kontrole. Ako se anticipacije o protestima pokažu validnima, reakcija vlasti (kao što su medijski pritisak, represija ili pokušaji dijaloga) će biti ključno praćena — i od domaće javnosti, i od međunarodnih institucija.
Za građane Srbije, ali i regiona, važno je razumjeti: najava ovakvih scenarija stvara efekat samopostizanja — kada se vlast stalno navodi da očekuje pretnje, često nastaju mjere koje se opravdavaju tim očekivanjima.