Tokom jučerašnjeg dana iz SNSD-a su plasirane tvrdnje da bi uvođenje novih izbornih tehnologija moglo značajno usporiti glasanje i izazvati gužve na biračkim mjestima.
SNSD-ova Sanja Vulić upozoravala je da će biračima biti komplikovano glasati, da mnogi neće znati kako koristiti nove tehnologije te da bi zbog toga proces mogao trajati znatno duže.
Sličan stav iznio je i Milorad Dodik, koji je u autorskom tekstu kritikovao tehnologije koje CIK BiH planira koristiti na izborima, tvrdeći da su one ranije izazivale probleme u drugim državama.
Ove tvrdnje prenošene su i kroz medije bliske SNSD-u, uključujući RTRS i Srnu, koja je od CIK-a zatražila konkretne informacije o tome koliko bi glasanje moglo trajati.
CIK objavio podatke iz pilot-projekata
Odgovor CIK-a BiH, međutim, pokazuje da su institucije prilikom pripreme novih tehnologija već analizirale moguće probleme i vrijeme potrebno za glasanje.
Iz CIK-a su potvrdili da će predstojeći izbori biti složeniji u pogledu broja glasačkih listića koje će birači dobiti, ali navode da je cilj tehnologije upravo suprotan od onoga što tvrde kritičari – olakšati i ubrzati obradu rezultata, smanjiti mogućnost ljudske greške, povećati transparentnost i unaprijediti integritet izbornog procesa.
„Konačna primjena zasniva se na rezultatima sprovedenih pilot-projekata, analizi uočenih izazova i mjerama kojima se ti izazovi trebaju prevenirati i otkloniti“, naveli su iz CIK-a.
Prije donošenja odluka o primjeni tehnologija, CIK BiH proveo je četiri pilot-projekta na lokalnim izborima 2024. godine. Nakon toga izrađeni su završni izvještaj i Studija izvodljivosti za uvođenje izbornih tehnologija u izborni proces BiH.
Biračima u prosjeku trebalo manje od minute
Najzanimljiviji podatak odnosi se upravo na vrijeme potrebno za glasanje.
Na 143 biračka mjesta na kojima su korišteni optički skeneri, prosječno vrijeme glasanja kretalo se između 40 i 44,9 sekundi, i to uključujući i najveći glasački listić korišten tokom lokalnih izbora 2024. godine.
Istovremeno, 140 biračkih mjesta zatvoreno je na vrijeme, što CIK navodi kao jedan od pokazatelja da korištenje skenera nije izazvalo pretjerane gužve niti značajno produžilo glasanje.
Na osnovu iskustava iz pilot-projekta CIK je dodatno izmijenio dizajn glasačkog listića kako bi se omogućila brža obrada.
Problemi jesu zabilježeni, ali nisu bili onakvi kakvim se predstavljaju
CIK nije tvrdio da tokom pilot-projekata nije bilo tehničkih problema.
Od ukupno 145 optičkih skenera, 143 su funkcionisala, dok dva nisu korištena. Na tri skenera bila je potrebna intervencija tehničke podrške zbog zamjene memorije, zbog čega je preporučeno da na biračkim mjestima budu dostupne rezervne memorijske kartice.
To pokazuje da su određeni rizici postojali, ali upravo je jedan od ciljeva pilot-projekata bio da se takvi problemi otkriju prije šire primjene tehnologije.
Čak 98 posto rezultata preneseno elektronski
Još jedan podatak iz pilot-projekta odnosi se na elektronski prijenos rezultata.
Čak 98 posto rezultata preneseno je elektronskim putem, dok je preostalih dva posto preneseno ručno zbog opterećenja sigurne internet mreže neposredno nakon zatvaranja biračkih mjesta.
CIK posebno ističe da su elektronski preneseni rezultati ostali nepromijenjeni i kontinuirano dostupni javnosti.
Kod ručno utvrđenih rezultata, navodi CIK, u pojedinim slučajevima dolazilo je do naknadnih izmjena tokom procesa.
CIK priznaje da će izbori biti složeniji
Dakle, CIK ne negira da će Opći izbori biti složeniji zbog većeg broja glasačkih listića.
Međutim, iz institucije navode da se upravo zbog toga posebna pažnja posvećuje testiranju opreme, simulacijama izbornog dana, obuci članova biračkih odbora i tehničkog osoblja, kao i edukaciji birača.
Podaci iz prethodnog pilot-projekta zasad ne potvrđuju scenarij prema kojem bi biraču za glasanje trebalo 10 ili 15 minuta.
Naprotiv, dostupni rezultati pokazuju prosječno vrijeme od oko 45 sekundi na biračkim mjestima gdje su korišteni optički skeneri.
To, naravno, ne znači da će svaki birač na predstojećim izborima glasati za manje od minute, niti da se ne mogu pojaviti problemi na pojedinim biračkim mjestima. Ali konkretni rezultati pilot-projekta ne podržavaju tvrdnju da će nove tehnologije same po sebi dovesti do višestruko dužeg glasanja i haosa na biračkim mjestima.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
data-nosnippet>





















