Pogledajte šta sve sadrži Dodikova tužba upućena sudu u SAD-u!

Danas ističe produženi rok koji je Okružni sud SAD-a za južni okrug Floride ostavio pravnom timu Milorada Dodika za podnošenje odgovora na zahtjev administracije Donalda Trumpa da se njihova tužba u cijelosti odbaci.

Predmet je dodatnu pažnju privukao nakon što je njegovo vođenje, neposredno pred istek roka, preuzeo novoimenovani federalni sudija Jeffrey T. Kuntz. Iako su Milorad Dodik, njegov sin Igor i ostali povezani s njima u međuvremenu uklonjeni s američke liste sankcionisanih, njihov pravni spor pred američkim sudom i dalje traje.

Tužba, podnesena u aprilu i napisana na 34 stranice, sadrži niz zahtjeva kojima Dodik i ostali pokušavaju osporiti zakonitost ranije uvedenih američkih sankcija.

Šta Dodik i ostali traže od suda?

U tužbi se navodi da, uprkos ukidanju sankcija, tužitelji i dalje trpe finansijske i reputacijske posljedice. Zbog toga od suda traže nekoliko konkretnih mjera.

Poništavanje odluka o sankcijama – od suda se traži da izvršne naredbe bivšeg predsjednika Joea Bidena na osnovu kojih su sankcije uvedene proglasi pravno ništavnim i neprovedivim.

Brisanje podataka o sankcijama – od Ministarstva finansija SAD-a i OFAC-a traži se uklanjanje podataka o ranijim sankcijama iz službenih i internih evidencija, kao i obavještavanje banaka i drugih institucija koje koriste takve podatke.

Zabrana budućih sankcija – pravni tim traži i sudsku zabranu kojom bi se OFAC-u onemogućilo da ih ponovo sankcioniše bez odgovarajućih materijalnih dokaza.

Bidenov autopen kao jedan od argumenata

Poseban dio tužbe odnosi se na način na koji su donesene odluke o sankcijama iz januara 2025. godine.

Pravni tim predvođen advokatom Robertom Garsonom tvrdi da odluke nije lično potpisao Joe Biden, već da je korišten mehanizam poznat kao autopen.

Na osnovu toga traži se uvid u određene medicinske protokole, kao i svjedočenje službenog ljekara Bijele kuće o Bidenovom zdravstvenom i kognitivnom stanju u relevantnom periodu.

U tužbi se također problematizira obilježavanje 9. januara, koje se predstavlja kao dio vjerske i kulturne tradicije, dok se istovremeno osporavaju određene odluke institucija Bosne i Hercegovine.

U tužbi se napada i Christian Schmidt

Dodikov pravni tim u spisu iznosi i kritike na račun bivšeg visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

U tužbi se osporavaju njegove intervencije i odluke, uključujući izmjene Krivičnog zakona BiH, uz tvrdnju da su njima ograničavana prava povezana s vjerskim običajima i obilježavanjem tradicije.

Ovi argumenti dio su šire pravne konstrukcije kojom Dodikovi zastupnici pokušavaju dokazati da su sankcije bile politički motivisane i da nisu imale odgovarajuće pravno utemeljenje.

Trumpova politika kao dio argumentacije

Zanimljiv dio tužbe odnosi se i na Dodikove ranije javne stavove prema Donaldu Trumpu.

Pravni tim je kao dio argumentacije priložio njegove javne izjave u kojima je podržavao Trumpovu politiku, kao i otvoreno pismo iz novembra 2024. godine u kojem je pozvao srpsku dijasporu u SAD-u da glasa za Trumpa.

U tužbi se spominje i skup podrške Trumpu koji je održan u Palati Republike Srpske u Banjoj Luci, kao i osvjetljavanje zgrade u bojama američke zastave nakon Trumpove pobjede.

Cilj ovog dijela argumentacije jeste predstaviti sankcije uvedene pred kraj Bidenovog mandata kao političku odmazdu prethodne administracije prema Dodiku zbog njegovih političkih stavova.

Šta sada slijedi?

Današnji podnesak bit će važan za nastavak postupka pred sudijom Jeffreyjem T. Kuntzom.

Nakon što Dodikov pravni tim odgovori na zahtjev američke administracije za odbacivanje tužbe, sud će razmatrati argumente obje strane i odlučiti o narednim procesnim koracima.

Ukoliko sud prihvati zahtjev američke administracije, predmet bi mogao biti okončan već u ovoj fazi. Ako ga odbije, postupak bi mogao biti nastavljen i otvoriti prostor za daljnje razmatranje Dodikovih tvrdnji o zakonitosti ranijih sankcija.

Posebnu pažnju privlači činjenica da su sankcije u međuvremenu ukinute, ali Dodik i ostali tužitelji ipak nastoje sudskim putem dobiti odluku kojom bi se osporila njihova ranija zakonitost i uklonile posljedice koje su, prema njihovim tvrdnjama, ostale nakon njihovog ukidanja.