Ne stišavaju se reakcije nakon Dodikove objave o karti Bosne i Hercegovine

Izjave predsjednika SNSD-a Milorada Dodika o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine, međuentitetskoj liniji i mogućem „crtanju karata“ ponovo su izazvale brojne reakcije u političkoj javnosti.

Njegovi komentari otvorili su novu raspravu o tumačenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, statusu entiteta i pravnom položaju međuentitetske linije unutar Bosne i Hercegovine.

Gostujući u emisiji „(Geo)strateški pravac Srpske“, Dodik je govorio o političkim odnosima u BiH, funkcionisanju institucija i ustavnom uređenju zemlje.

Dodik: „Da crtam karte, drugačije bih to uradio“

Na pitanje o mogućim promjenama unutrašnjeg uređenja BiH, Dodik je poručio da bi, kako kaže, drugačije postavio stvari ukoliko bi imao mogućnost da „crta karte“.

– Međuentitetska linija je epohalni rezultat Dejtonskog mirovnog sporazuma – rekao je Dodik.

Dodao je da smatra kako je pitanje linije između entiteta riješeno.

– Ovdje svi znaju gdje je linija i mi to imamo razriješeno – naveo je predsjednik SNSD-a.

Govoreći o političkim skupovima održanim tokom 2023. godine na području međuentitetske linije, Dodik je ponovio svoje ranije stavove tvrdeći da „granica postoji“, što je termin koji godinama izaziva osporavanja pravnih stručnjaka i političkih predstavnika iz Federacije BiH.

Rasprava o Ustavu i nadležnostima države

Dodik se tokom gostovanja osvrnuo i na pitanje izmjena Ustava Bosne i Hercegovine, navodeći da se protivi promjenama koje, prema njegovom mišljenju, izlaze iz postojećeg dejtonskog okvira.

– On je ostao nepromijenjen. Sve što su uveli mimo Ustava jednog dana doći će na naplatu – rekao je Dodik.

Govoreći o radu državnih institucija, naveo je da je način odlučivanja u Parlamentarnoj skupštini BiH ostao isti, posebno ističući ulogu Doma naroda.

– Kada smo prvi put imali četiri kompaktna delegata, pravosuđe se okrenulo da to pokvari – kazao je on.

Šta kaže pravni okvir?

Iako politički predstavnici iz Republike Srpske često koriste termin „granica“, ustavno-pravni sistem Bosne i Hercegovine poznaje međuentitetsku liniju razgraničenja, koja nema status međunarodne državne granice.

Pravni stručnjaci naglašavaju da entiteti nemaju međunarodnopravni subjektivitet niti nadležnost za uspostavljanje državnih granica.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u predmetu U-5/98 iz januara 2001. godine utvrdio da korištenje termina „granica“ u kontekstu entiteta nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.

Tom odlukom je naglašeno da Bosna i Hercegovina ima kontinuitet države, dok su entiteti njene unutrašnje administrativno-političke jedinice definisane Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Zakonske posljedice nepoštivanja odluka Ustavnog suda

Krivični zakon Bosne i Hercegovine propisuje sankcije za službena lica koja odbiju ili onemoguće provođenje konačnih i obavezujućih odluka najviših sudskih institucija.

Prema članu 239. Krivičnog zakona BiH, službeno lice u institucijama Bosne i Hercegovine, entiteta ili Brčko distrikta koje odbije izvršiti, spriječi ili na drugi način onemogući izvršenje odluke Ustavnog suda BiH, Suda BiH ili Evropskog suda za ljudska prava može biti kažnjeno zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Pitanje odnosa entiteta, državnih institucija i tumačenja Dejtonskog sporazuma tako ostaje jedna od najosjetljivijih političkih tema u Bosni i Hercegovini.