Stručnjaci upozoravaju da bi kombinacija globalnog zagrijavanja i fenomena El Niño mogla učiniti 2026. i 2027. najtoplijim godinama otkako se vode mjerenja. Procjenjuje se da bi prosječna globalna temperatura mogla porasti za oko 0,2 stepena, što bi dodatno ubrzalo klimatske promjene.
Povratak El Niña u Pacifiku
Svjetske meteorološke institucije bilježe sve veći rizik od ponovne pojave ovog fenomena u istočnom dijelu tropskog Pacifika. Prema procjenama američkog Climate Prediction Center, vjerovatnoća njegovog razvoja krajem ljeta iznosi između 50 i 60 posto, dok australski meteorolozi upozoravaju da bi mogao započeti već početkom ljeta.
Nakon faze La Niña, klimatski modeli ukazuju na prelazak u neutralno stanje, što često prethodi snažnijim varijantama El Niña. U ekstremnim slučajevima, poznatim kao „Super El Niño“, temperatura površine mora može porasti i više od 2 stepena iznad prosjeka.
Globalni utjecaj na vrijeme
Ovaj fenomen ne utiče samo na temperature, već i na raspodjelu padavina širom svijeta. Prognoze sugeriraju da bi južni dijelovi Sjedinjene Američke Države i Evrope mogli imati više kiše i povećan rizik od poplava, dok bi sjever Amerike, dijelovi Azije i Australija mogli ući u period suša i većeg rizika od požara.
Meteorolozi upozoravaju da snažan El Niño može značajno promijeniti kretanje mlaznih struja i pojačati olujne sisteme, što utiče na vremenske obrasce širom planete.
Razlog za zabrinutost
Iako dugoročne prognoze uvijek nose određenu dozu neizvjesnosti, naučnici podsjećaju da su posljednje godine već među najtoplijima u historiji mjerenja. Eventualna pojava snažnog El Niña mogla bi dodatno pogoršati ekstremne vremenske pojave i imati dugoročne posljedice po ekonomiju, poljoprivredu i svakodnevni život.
Zbog toga stručnjaci pozivaju na oprez i pažljivo praćenje razvoja situacije, jer bi naredni mjeseci mogli biti ključni za razumijevanje daljeg toka klimatskih promjena na globalnom nivou.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
