Veliki obrat stratosferskih vjetrova ukazuje na završnu fazu slabljenja i raspada polarnog vrtloga, a taj proces mogao bi imati direktan utjecaj na vremenske prilike u Evropi tokom marta. Prema analizama meteoroloških portala, konačni kolaps polarnog vrtloga može oblikovati atmosferske obrasce sve do ranog proljeća.
Šta je polarni vrtlog?
Polarni vrtlog je naziv za zimsku cirkulaciju zraka iznad sjeverne hemisfere. Sastoji se od dva dijela – gornjeg, stratosferskog, i donjeg, troposferskog.
Kada je polarni vrtlog snažan, hladan zrak ostaje zadržan nad Arktikom, čime se sprječava njegovo spuštanje prema jugu. To obično znači blaže vremenske prilike za Evropu, Sjedinjene Američke Države i druga područja srednjih geografskih širina.
Kada oslabi, hladne zračne mase lakše se pomjeraju prema jugu, što može izazvati nagle promjene vremena. Upravo takav scenarij sada se razvija.
Dva „kraka“ koji će oblikovati mart
Prema trenutnim prognozama, obrat stratosferskih vjetrova očekuje se početkom marta, a proces će se manifestovati kroz dva glavna prodora hladnijeg zraka.
Prvi će zahvatiti Kanadu i sjeverne te sjeveroistočne dijelove Sjedinjenih Američkih Država, donoseći pad temperatura.
Drugi, važniji za Evropu, potaknut će formiranje zone visokog pritiska nad kontinentom. To bi u prvoj polovini marta moglo rezultirati temperaturama višim od prosjeka u većem dijelu Evrope.
Sredina marta – toplo, ali uz oprez
Prognoze za sredinu mjeseca i dalje pokazuju dominaciju toplije zračne mase nad zapadnim, centralnim i sjevernim dijelovima Evrope.
Ipak, meteorolozi upozoravaju da mnogo toga zavisi od konačne pozicije jezgre polarnog vrtloga iznad Sibira. Ukoliko se ta jezgra pomjeri zapadnije nego što se trenutno očekuje, hladniji zrak mogao bi brže i intenzivnije zahvatiti evropski kontinent.
Kraj marta – moguć povratak hladnijeg vremena
Trendovi za završnicu marta sugerišu promjenu obrasca. Hladnija atlantska zračna masa mogla bi se širiti sa zapada i sjeverozapada prema Evropi.
Takav razvoj povezan je s jačanjem visokog pritiska nad Grenlandom, što bi omogućilo sistemima niskog pritiska da prodru dublje u Evropu. U tom scenariju topliji zrak bio bi potisnut prema istoku, dok bi veći dio kontinenta osjetio zahlađenje krajem mjeseca.
Stručnjaci naglašavaju da su ovi procesi dinamični i da će preciznija slika vremenskih prilika zavisiti od daljnjeg razvoja atmosferskih kretanja u narednim sedmicama.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
