Bećirović u Briselu: jasne ambicije za NATO, ali bez ključne podrške unutar BiH
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović započeo je mandat simboličnom posjetom Briselu, nastojeći poslati snažnu političku poruku o opredijeljenosti države ka članstvu u NATO-u. Ipak, tok posjete pokazao je da put Bosne i Hercegovine prema ovom vojno-političkom savezu ostaje složen i opterećen unutrašnjim nesuglasicama.
Izostanak susreta s Rutteom
Prema dostupnim informacijama, Bećirović je nastojao osigurati sastanak s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom, ali do tog susreta nije došlo. Umjesto toga, razgovore je vodio sa zamjenicom generalnog sekretara Radmilom Šekerinskom.
Nakon sastanka, Šekerinska je kratko poručila da je riječ o “dobroj razmjeni mišljenja”, bez dodatnih konkretnih poruka koje bi ukazivale na značajniji iskorak u procesu pristupanja.
Poruke iz Sarajeva: spremnost za članstvo
Tokom razgovora, Denis Bećirović predstavio je aktivnosti koje je Bosna i Hercegovina već poduzela na putu prema NATO-u. Među njima su:
usvajanje reformskih programa,
učešće Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u međunarodnim misijama,
povećanje budžetskih izdvajanja za sektor odbrane,
modernizacija vojne opreme.
Istakao je da su, prema njegovoj ocjeni, ispunjeni ključni tehnički uslovi za napredak, te je predložio izradu konkretne mape puta za daljnju integraciju i interoperabilnost s NATO strukturama. Također je iznio ideju da BiH dobije poziv za članstvo najkasnije do 2030. godine.
Jasna poruka iz NATO-a
Ipak, odgovor Radmile Šekerinske bio je jasan i fokusiran na unutrašnje političke odnose. Naglasila je da napredak prema članstvu prije svega zavisi od same države kandidatkinje, te da je neophodno postići unutrašnji politički konsenzus i formalno podnijeti zahtjev za pristupanje.
Drugim riječima, bez jedinstvenog stava unutar institucija BiH, proces ne može ući u narednu fazu, bez obzira na tehnički napredak ili podršku međunarodnih partnera.
Ključni izazov: političke podjele u zemlji
Jedna od najvećih prepreka ostaje stav vlasti u Republici Srpskoj, gdje politički predstavnici već duže vrijeme zagovaraju vojnu neutralnost i protive se članstvu u NATO-u. Takav pristup onemogućava postizanje potrebnog konsenzusa na državnom nivou.
Bez saglasnosti svih ključnih političkih aktera, proces pristupanja ne može napredovati iz tehničke u političku fazu, što je i osnovni uslov za dobijanje formalnog poziva za članstvo.
Perspektive i realnost
Iako međunarodni partneri, uključujući Sjedinjene Američke Države, i dalje podržavaju politiku proširenja NATO-a, stvarni tempo napretka Bosne i Hercegovine ovisit će prije svega o unutrašnjem političkom dogovoru.
Trenutno, takav dogovor nije na vidiku. Zbog toga analitičari procjenjuju da su ambicije o skorom dobijanju pozivnog pisma, uključujući rokove poput 2030. godine, više politička želja nego realno ostvariv cilj u postojećim okolnostima.
Posjeta Briselu tako je, uprkos simbolici i jasnim porukama, pokazala da ključ rješenja za euroatlantske integracije Bosne i Hercegovine i dalje leži unutar same države.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
