Izjava koja odjekuje regijom
Ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske, Gordan Grlić-Radman, tokom gostovanja u emisiji RTV Herceg-Bosne izrazio je ozbiljnu kritiku prema namjeri i ishodu Daytonskog mirovnog sporazuma. Smatra da su Hrvati u Bosni i Hercegovini prevareni te da sporazum nije omogućio ravnopravnost konstitutivnih naroda, naročito u pogledu političke zastupljenosti.
Povijesni kontekst i nužnost priznanja doprinosa
Grlić-Radman podsjeća da je Hrvatska kroz vojnu operaciju „Oluja“ doprinijela okončanju ili barem ublažavanju humanitarne katastrofe u Bihaću, spašavajući obraz Evrope u vrijeme kada je kontinent bio nemiran zbog ratova.
Ističe da je mnogim evropskim liderima trebalo pomoć da uopće shvate ozbiljnost situacije u BiH, što čini hrvatski angažman posebice važnim.
Kritika legitimnosti prava Hrvata
Gledajući s odmakom od 30 godina, Grlić-Radman izražava žaljenje što sporazum nije osigurao uvjete za političku jednakost Hrvata u BiH.
Kritizira stanje u kojem Hrvati nisu u mogućnosti u potpunosti birati legitimne predstavnike, što je u suprotnosti s duhom i ciljevima koje je Dayton trebao ostvariti.
U obraćanju NATO skupštini u Daytonu podsjetio je da je osnovna namjera sporazuma bila osiguranje ravnoteže među trima konstitutivnim narodima.
U praksi je, kako je naveo, sporazum pretvorio Bosnu i Hercegovinu u prostor političke dominacije koje proizlazi iz netransparentnih mehanizama, umjesto koordinacije i konsenzusa.
Političke posljedice i potreba za reformom
Izjave poput ovih dolaze u kontekstu dugogodišnjih zahtjeva za izmjenom Izbornog zakona BiH, čiji zastoj izaziva političke tenzije unutar zemlje i šire.
Radmanova kritika stvara dodatni pritisak na domaće političke aktere, potičući diskusiju o potrebi stvarne političke participacije Hrvata, naročito u institucijama s centralnim ovlastima.
Napominje i da je presuda Ustavnog suda BiH do koje bi se trebalo doći u vezi ravnopravnosti izbora, samo prvi korak prema popravku sistema.
Zašto je ova tema tako važna?
Simbolički utjecaj: Izjava ministra pokazuje da problem ravnopravnosti Hrvata nije samo unutrašnje pitanje BiH, već predmet regionalnog i međunarodnog značaja.
Politički zamah za reforme: Ovakvi istupi povećavaju legitimni pritisak za reformu izbornog i ustavnog sistema kako bi se stekli stvarni uslovi političke zastupljenosti.
Regulatorna odgovornost: Dok prati politički pejzaž, Evropa i međunarodni akteri bilježe da je potrebno vratiti povjerenje građana kroz implementaciju principa jednakosti.
Zaključak
Izjava Gordana Grlić-Radmana jasno reflektira nezadovoljstvo dijela hrvatske političke elite postupcima koji su uslijedili nakon Daytonskog sporazuma. Nacionalni osjećaji poniženosti, nepravde i traženje ravnopravnosti sada su otvoreno izraženi kroz diplomatske kanale. Izazov ostaje na domaćim vlastima u BiH: hoće li reforme dovesti do stvarnog napretka ili će retorika ostati bez konkretnih demoskrianskih pomaka?
Pročitajte i: Premijer Višković pred ostavkom? U RS-u se nazire ozbiljan politički zaokret
