Nova arheološka istraživanja na području Hercegovine ukazuju na bogatu povijest iz helenskog razdoblja, posebno u periodu od 4. do 1. stoljeća prije Krista.
Prema riječima Tine Tomas, pročelnika Studija arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, otkrivene su prapovijesne kamene gomile (tumuli) koje su služile kao groblje helenizirane zajednice iz tog razdoblja.
Sadržaj članka
ToggleVišekratni ukopi i obiteljske grobnice
Tomas navodi da su kamene gomile korištene za višekratne ukope, što sugerira da je riječ o užim ili širim obiteljskim zajednicama koje su na istom mjestu pokapale svoje članove.
Među pronađenim artefaktima su:
- metalni dijelovi nošnje
- srebrni nakit
- dijelovi napadačkog oružja (posebno koplja)
- fina keramika helenističkog tipa
Ovi nalazi potvrđuju snažan kulturni utjecaj helenističkog svijeta na prostoru srednjeg Jadrana, u vrijeme kada su nastajale grčke kolonije.
Daorsi i njihova posebnost
Prema dosadašnjim nalazima, groblje se dovodi u vezu s narodom Daorsi, koji je obitavao na području donjeg toka Neretve.
Tomas naglašava da se Daorsi često u povijesnim izvorima poistovjećuju s Ilirima, ali da su imali specifičnu kulturološku i političku baštinu te se ne mogu jednostavno svesti na ilirski identitet. Njihovo najpoznatije središte bilo je antičko naselje Daorson kod današnjih Ošanića.
Stećci i mitovi o porijeklu
Govoreći o stećcima, Tomas ističe da njihovo povezivanje isključivo s bogumilima predstavlja, kako kaže, „mitološku i političku konstrukciju“ koja nema potvrdu u arheološkim nalazima.
Stećci su, prema njegovim riječima, nadgrobni spomenici iz kasnog srednjeg vijeka, pod kojima su sahranjivani pripadnici različitih vjerskih zajednica – Katoličke crkve, Pravoslavne crkve i Crkve bosanske.
Šire značenje otkrića
Ova otkrića nisu samo arheološki značajna, već i važan historijski pokazatelj širenja helenističke kulture na prostoru današnje Hercegovine. Nalazi dodatno potvrđuju da je ovo područje bilo aktivno uključeno u šire mediteranske kulturne i trgovačke tokove još u antičko doba.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?





















