data-nosnippet>
Smijenjeni i osuđeni bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nastavlja javno umanjivati značaj funkcije koju trenutno obavlja Siniša Karan, a njegove najnovije izjave ponovo su izazvale reakcije zbog načina na koji predstavlja ekonomsko stanje u ovom bh. entitetu.
Dodik je i tokom nedavne posjete predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Bosni i Hercegovini pokazao koliko malo prostora ostavlja institucijama Republike Srpske koje formalno obavljaju izvršnu vlast, s obzirom na to da je gotovo cijelo vrijeme bio uz Vučića.
Ovoga puta Dodik je pokušao predstaviti najnoviju ocjenu kreditnog rejtinga kao dokaz ekonomskog napretka Republike Srpske.
„Najnovija ocjena kreditnog rejtinga je ogromno priznanje da je Republika Srpska otišla dva koraka naprijed. Ogromno priznanje da smo u složenim uslovima prešli dva stepenika naviše. Ogroman podstrek našoj privredi i sigurnost za naš narod i sve ljude u Srpskoj. Sve vrijeme vodili smo odgovornu ekonomsku politiku, znali šta hoćemo i dobili smo potvrdu da smo stabilna i perspektivna ekonomija. Oni koji se predstavljaju kao ekonomski stručnjaci mogu da ne razumiju, da ne čitaju, mogu i da lažu, da izmišljaju crne scenarije. Mogli bi bar i da se izvine. Ne nama, već narodu“, poručio je Dodik.
KREDIT NIJE PRIHOD
Međutim, priču o ekonomskom uspjehu Republike Srpske teško je posmatrati odvojeno od činjenice da je njen ukupni dug već dostigao oko 6,85 milijardi KM, dok javni dug iznosi približno 6,02 milijarde KM.
Posebnu pažnju privlači činjenica da se nova zaduženja vlasti često predstavljaju kao pokazatelj finansijske stabilnosti, iako se dio pozajmljenih sredstava koristi za pokrivanje budžetskih rupa i servisiranje ranijih obaveza.
Za 2026. godinu planirano je dugoročno zaduženje Republike Srpske u iznosu do 1,69 milijardi KM.
Kada se govori o stvarnom stanju javnih finansija, ne bi trebalo zanemariti ni obaveze javnih preduzeća. Krajem 2024. godine najveći dužnik među javnim preduzećima Republike Srpske bila je Elektroprivreda Republike Srpske, sa dugom od oko 106 miliona eura.
Zbog toga se suština ekonomskih kritika može svesti na jednostavno pitanje – nije dovoljno pokazati da se Republika Srpska još uvijek može zaduživati. Mnogo važnije je objasniti zbog čega se mora kontinuirano zaduživati, gdje odlazi pozajmljeni novac i ko će na kraju vraćati ta sredstva.
Kredit nije prihod. Novo zaduženje samo po sebi nije ekonomski uspjeh. Skrivanje stvarnih dužnika, obaveza i troškova ne mijenja činjenicu da dug na kraju dolazi na naplatu građanima.
Upravo zbog toga dodatna pitanja izaziva i činjenica da Dodik i resorna ministrica Zora Vidović još nisu javnosti ponudili odgovor na pitanje kome je Republika Srpska dužna novac i ko je nedavno ovom entitetu posudio gotovo pola milijarde maraka.
Riječ je o dugu od 250 miliona eura, odnosno oko 489 miliona KM, s rokom dospijeća 8. maja 2033. godine. Dogovorena je kamatna stopa od 6,375 posto, koja će se plaćati jednom godišnje.
Podsjetimo, Republika Srpska se 26. marta na Londonskoj berzi zadužila za čak 500 miliona eura, uz rok dospijeća u aprilu 2031. godine.
Ta sredstva iskorištena su za vraćanje glavnice ranijeg kredita od 300 miliona eura, koji je podignut u aprilu 2021. godine uz kamatnu stopu od 4,75 posto.
Iako ekonomski analitičari već duže upozoravaju na opasnost ulaska u spiralu novih zaduženja, entitetski premijer Savo Minić tada je ocijenio da je takvo refinansiranje dokaz finansijske stabilnosti Republike Srpske.
Dok vlasti istovremeno govore o stabilnosti i pozitivnim ekonomskim pokazateljima, javnost i dalje čeka odgovor na mnogo važnije pitanje:
Koliko će još Republika Srpska morati da se zadužuje i ko će na kraju platiti cijenu tog duga?
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
