Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovo se našao u centru političkih reakcija nakon novih izjava koje su izazvale oštre kritike dijela javnosti i političkih aktera u Bosni i Hercegovini.
Kako je prenio RTRS, Dodik je komentarišući aktuelnu političku situaciju i rasprave o budućnosti međunarodnog prisustva u BiH iznio stavove u kojima je govorio o odnosima između naroda i političkih predstavnika u zemlji.
Posebnu pažnju izazvala je njegova izjava u kojoj je Bošnjake ponovo opisivao kroz vjersku odrednicu i povezao ih sa politikom koju naziva „političko Sarajevo“.
„Što se nas tiče, naši vjekovni neprijatelji su muslimani koji izražavaju politiku kroz političko Sarajevo“, prenio je RTRS Dodikovu izjavu.
Kritike zbog retorike i poruka
Dio javnosti i političkih komentatora ocijenio je da ovakve izjave dodatno produbljuju podjele u Bosni i Hercegovini i otežavaju bilo kakav proces unutrašnjeg političkog dijaloga.
Kritičari smatraju da se korištenjem vjerskih i kolektivnih kvalifikacija politički sporovi prenose na odnose među narodima, što može dodatno narušiti povjerenje u zemlji.
Istovremeno, predstavnici SNSD-a posljednjih mjeseci često ističu potrebu za domaćim dogovorom i smanjenjem međunarodnog utjecaja u BiH, naročito u kontekstu rasprava o ulozi visokog predstavnika i njegovih ovlasti.
Upravo zbog toga dio političkih aktera postavlja pitanje kako pomiriti pozive na razgovor i kompromis sa retorikom koja izaziva nove tenzije.
Rasprava o ulozi međunarodne zajednice
Najnoviji istupi dolaze u trenutku kada se vodi intenzivna rasprava o budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR), mogućim promjenama međunarodnog pristupa prema Bosni i Hercegovini i potrebi jačanja domaćih institucija.
Zagovornici zadržavanja snažne uloge OHR-a smatraju da ovakve političke krize pokazuju zašto je međunarodni nadzor i dalje potreban, dok protivnici tvrde da BiH mora preuzeti potpunu odgovornost kroz unutrašnji dogovor.
Pitanje koje se sve češće postavlja jeste ko mogu biti akteri takvog dijaloga i pod kojim uslovima on može dovesti do smirivanja političkih odnosa.
Zbog najnovijih izjava, od međunarodnih partnera se očekuju jasnije poruke o tome kako vide budućnost političkog procesa u Bosni i Hercegovini i na koji način planiraju podržati stabilnost i funkcionalnost institucija.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
