Prema izvještajima američkog lista The Wall Street Journal i agencije Reuters, vodeći proizvođači nafte u zemljama Perzijskog zaljeva suočavaju se s ozbiljnim problemima u izvozu. Zbog ograničenog transporta i zastoja u pomorskom prometu, skladišni kapaciteti se ubrzano pune, što neke države dovodi u situaciju da razmatraju smanjenje ili čak privremeno gašenje proizvodnje.
Kuvajt: proizvodnja na minimumu
Kuvajt je već započeo s postupnim smanjenjem crpljenja nafte na pojedinim ključnim naftnim poljima.
Procjene pokazuju da bi postojeći skladišni kapaciteti mogli biti potpuno popunjeni u narednih 12 do 18 dana ukoliko se izvoz ne normalizuje.
Zbog toga se razmatra mogućnost da proizvodnja bude svedena na nivo koji bi pokrivao samo domaće potrebe, poput rada elektrana i osnovne potrošnje u zemlji.
Stručnjaci upozoravaju da je gašenje bušotina izuzetno osjetljiv proces, jer ponovno pokretanje proizvodnje može biti skupo i tehnički zahtjevno te potrajati sedmicama.
Saudijska Arabija i UAE pod pritiskom
Iako Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati raspolažu većim skladišnim kapacitetima, i kod njih se osjeća snažan pritisak.
Saudijska Arabija pokušava dio proizvodnje preusmjeriti kroz cjevovode prema Crvenom moru i luci Yanbu, ali ti kapaciteti ne mogu u potpunosti zamijeniti transport kroz Hormuški moreuz. Njihova skladišta su, prema procjenama, već popunjena više od 65 posto.
Ujedinjeni Arapski Emirati koriste strateški cjevovod koji vodi do luke Fujairah, ali i taj sistem radi maksimalnim kapacitetom. Procjene govore da bi i tamošnja skladišta mogla biti popunjena u roku kraćem od tri sedmice ako se situacija ne promijeni.
Uticaj na Evropu i Balkan
Ovakva situacija može imati direktne posljedice i za evropsko tržište, uključujući zemlje Balkana poput Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije.
Rast cijena goriva
Cijena nafte tipa Brent već je prešla granicu od 90 dolara po barelu, a pojedini analitičari procjenjuju da bi mogla premašiti 100 dolara ukoliko poremećaji u transportu potraju još nekoliko dana.
Na tržištima Balkana promjene cijena goriva obično se osjete vrlo brzo, često u roku od nekoliko dana nakon rasta na svjetskim berzama.
Posljedice na cijene hrane i transport
Skuplje gorivo automatski povećava troškove transporta robe. To može dovesti do dodatnog rasta cijena osnovnih životnih namirnica poput hljeba, mlijeka i povrća, jer su distributivni lanci u regionu osjetljivi na promjene cijene dizela.
Sigurnost snabdijevanja
U regionu važnu ulogu ima infrastruktura poput naftnog terminala Omišalj i sistema JANAF, koji je ključan za snabdijevanje dijela Evrope.
Evropska unija je već aktivirala određene krizne mehanizme, dok je Hrvatska saopćila da raspolaže strateškim rezervama nafte za najmanje 90 dana.
Bosna i Hercegovina i Srbija u velikoj mjeri zavise od uvoza naftnih derivata i regionalnih transportnih pravaca, zbog čega su posebno osjetljive na globalne poremećaje u snabdijevanju.
Mogući globalni efekti
Svjetsko tržište trenutno se u velikoj mjeri oslanja na strateške rezerve nafte, uključujući one u Sjedinjenim Američkim Državama i Kini.
Analitičari upozoravaju da bi, ukoliko se pomorski promet kroz Hormuški moreuz ne normalizuje u narednim sedmicama, moglo doći do snažnog energetskog šoka koji bi imao šire posljedice po globalnu ekonomiju.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
