Sjedinjene Američke Države i Iran, prema navodima američkih medija, nalaze se nadomak novog sporazuma koji bi mogao imati značajan utjecaj na sigurnosnu situaciju na Bliskom istoku, ali i na globalno tržište nafte.
Pozivajući se na izvore bliske pregovorima, američki mediji navode da nacrt sporazuma predviđa produženje primirja na period od 60 dana, ponovno otvaranje Hormuškog moreuza za međunarodni pomorski saobraćaj te nastavak pregovora o ograničavanju iranskog nuklearnog programa.
Prema istim informacijama, Washington bi zauzvrat ublažio dio sankcija prema Iranu i omogućio veći izvoz iranske nafte, što bi predstavljalo značajno olakšanje za iransku ekonomiju, ali i pokušaj stabilizacije svjetskog tržišta energenata.
Američki zvaničnik upoznat s tokom pregovora izjavio je da bi obje strane trebale potpisati memorandum o razumijevanju koji bi važio 60 dana, uz mogućnost produženja ukoliko pregovori budu napredovali.
Jedna od ključnih tačaka sporazuma odnosi se na Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte. Prema nacrtu sporazuma, Iran bi uklonio mine i omogućio nesmetan prolazak brodova bez dodatnih ograničenja ili nameta.
S druge strane, Sjedinjene Američke Države bi ublažile blokadu iranskih luka i omogućile određena izuzeća od sankcija kako bi Iran mogao povećati izvoz nafte.
Američki zvaničnici navode da se pregovori zasnivaju na principu „olakšice u zamjenu za rezultate“, ističući da trajno ukidanje sankcija neće biti moguće bez konkretnih koraka Teherana kada je riječ o nuklearnom programu.
Prema nacrtu memoranduma, Iran bi se obavezao da neće razvijati nuklearno oružje, kao i da će nastaviti pregovore o obustavi obogaćivanja uranija i uklanjanju postojećih zaliha visoko obogaćenog nuklearnog materijala.
Iako iranske vlasti još nisu zvanično potvrdile detalje sporazuma, više izvora tvrdi da je Teheran preko posrednika signalizirao spremnost na određene ustupke.
Posebnu pažnju izazvao je dio pregovora koji se odnosi na sukob između Izraela i Hezbollaha u Libanu.
Prema navodima američkih i izraelskih izvora, nacrt sporazuma predviđa i okončanje sukoba između Izraela i Hezbollaha, što je izazvalo zabrinutost izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
Izraelski zvaničnici tvrde da je Netanyahu tokom telefonskog razgovora s Donaldom Trumpom izrazio rezerve prema pojedinim dijelovima sporazuma, posebno onima koji se odnose na sigurnosnu situaciju u Libanu i moguće jačanje Hezbollaha.
Američki zvaničnik, međutim, tvrdi da sporazum ne bi predstavljao „jednostrano primirje“ te da bi Izrael zadržao pravo reagovanja ukoliko bi Hezbollah pokušao obnoviti vojne kapacitete ili pokrenuti nove napade.
„Ako se Hezbollah bude ponašao odgovorno, ponašat će se i Izrael“, izjavio je američki zvaničnik.
Dodao je i da Donald Trump pokušava balansirati između interesa Sjedinjenih Američkih Država, stabilnosti globalne ekonomije i sigurnosnih izazova na Bliskom istoku.
„Bibi ima svoje unutrašnje političke interese, ali Trump mora razmišljati o interesima Sjedinjenih Američkih Država i globalne ekonomije“, rekao je američki zvaničnik koristeći Netanyahuov nadimak.
U pregovore su uključeni i brojni regionalni akteri, među kojima su Saudijska Arabija, Katar, Egipat, Turska, Pakistan i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Prema tvrdnjama izvora bliskih pregovorima, Pakistan je imao posebno važnu posredničku ulogu u pokušajima približavanja stavova Washingtona i Teherana.
Američka administracija očekuje da bi preostala otvorena pitanja mogla biti riješena vrlo brzo, a pojedini izvori tvrde da bi sporazum mogao biti predstavljen javnosti već narednih dana.
Ipak, američki zvaničnici upozoravaju da bi sporazum mogao biti prekinut i prije isteka predviđenih 60 dana ukoliko Washington procijeni da Iran nije ozbiljan u vezi s nuklearnim obavezama.
S druge strane, procjenjuje se da teška ekonomska situacija u Iranu predstavlja snažan motiv za postizanje dogovora koji bi omogućio ublažavanje sankcija i pristup zamrznutim finansijskim sredstvima.
„Bit će zanimljivo vidjeti koliko će daleko Iran zaista biti spreman ići, ali ako su sposobni i žele promijeniti svoj pravac, ova naredna faza natjerat će ih da donesu ključne odluke o tome šta žele biti kao država“, rekao je američki zvaničnik.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
