Američki predsjednik Donald Trump razmatra mogućnost smanjenja prisustva američkih snaga u Evropi, što dodatno ukazuje na pogoršanje odnosa između Vašingtona i njegovih saveznika u okviru NATO.
Prema informacijama iz Bijela kuća, konačna odluka još nije donesena, niti je od Pentagon zatraženo da pripremi konkretne planove za povlačenje trupa. Ipak, sama činjenica da se o toj opciji raspravlja pokazuje ozbiljnost trenutnih nesuglasica.
Razlozi nezadovoljstva
Trumpovo nezadovoljstvo proizlazi iz više faktora:
- nedovoljnog angažmana saveznika oko sigurnosti Hormuškog moreuza
- sporova oko sigurnosnih obaveza unutar NATO-a
- ranijih nesuglasica vezanih za Grenland
Uprkos posjeti generalnog sekretara Mark Rutte Bijeloj kući, odnosi nisu značajnije popravljeni, a pojedini izvori navode da su na najnižem nivou od osnivanja NATO-a 1949. godine.
Američko prisustvo u Evropi
Sjedinjene Američke Države trenutno imaju više od 80.000 vojnika raspoređenih širom Evrope, uključujući:
- više od 30.000 u Njemačka
- značajan broj u Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Španija
Smanjenje tog broja moglo bi značajno promijeniti sigurnosnu arhitekturu kontinenta, iako ne bi značilo formalno napuštanje NATO-a.
Širi kontekst
Napetosti su dodatno pojačane nakon početka sukoba s Iranom i pitanja kontrole Hormuški moreuz, ključne globalne rute za transport energenata.
Također, ranije izjave Trumpa o mogućem povlačenju iz NATO-a i planovima vezanim za Grenland dodatno su uzdrmale odnose sa evropskim partnerima.
Neizvjesnost narednih poteza
Za sada nije poznato koje bi zemlje bile pogođene eventualnim povlačenjem niti koliki bi broj vojnika bio smanjen. Jasno je, međutim, da bi takva odluka imala dugoročne posljedice po sigurnost Evrope i odnose unutar saveza.
Analitičari upozoravaju da bi naredni potezi američke administracije mogli redefinisati ulogu NATO-a i odnose između ključnih zapadnih saveznika.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?





















