Pet država članica Evropske unije predstavilo je novu inicijativu kojom se traži značajna promjena dosadašnjeg načina proširenja EU i ubrzavanje približavanja zemalja kandidata evropskim institucijama.
Austrija, Italija, Češka, Slovačka i Slovenija predložile su novi pristup zasnovan na principu „korak po korak“, koji bi državama Zapadnog Balkana omogućio postepeno uključivanje u pojedine dijelove Evropske unije i prije samog punopravnog članstva.
Prema ovom modelu, zemlje regiona bi, u skladu s ostvarenim reformama i ispunjenim uslovima, mogle ranije dobiti pristup određenim evropskim programima, sektorima i jedinstvenom tržištu EU.
Cilj inicijative je dati novi zamah procesu proširenja koji se posljednjih godina odvija sporo, ali i ponuditi konkretnije koristi državama kandidatima tokom samog procesa pregovora.
Hrvatska upozorava: Ne smije biti članstva drugog reda
Istovremeno, iz Hrvatske poručuju da Evropska unija mora zadržati jasnu i pravednu politiku proširenja, posebno u trenutku kada se razgovara o evropskoj budućnosti Ukrajine i drugih država kandidata.
Članica Evropskog parlamenta Željana Zovko istakla je da se proširenje mora nastaviti prema postojećim pravilima i na osnovu ispunjenih kriterija.
„Da se proširenje nastavi prema započetom. Da ispunjavaju sve ono što je potrebno i što ostale članice već imaju, da se ne pravi nikakva konfuzija oko metode i metodologije pristupa Europskoj uniji. Da se ustvari prema zasluženom dodjeljuje i članstvo u Europskoj uniji koje treba biti punopravno, jer sve ostalo je besmisleno i apsolutno ostavlja u jednom podređenom položaju nove zemlje koje bi se na takav način pridružile“, kazala je Zovko.
Prema njenom mišljenju, cilj proširenja mora ostati punopravno članstvo, a ne stvaranje modela u kojem bi pojedine države imale samo djelimičan pristup evropskim pogodnostima.
Crna Gora trenutno najbliža EU, BiH mora ubrzati reforme
Govoreći o državama Zapadnog Balkana, Zovko je ocijenila da se Crna Gora trenutno nalazi u najboljoj poziciji kada je riječ o približavanju Evropskoj uniji.
Naglasila je da bi njen napredak trebao biti dodatni podsticaj i Bosni i Hercegovini da ubrza reforme i ispuni preuzete obaveze.
„Njezin napredak bi trebao potaknuti i Bosnu i Hercegovinu u svojoj domaćoj zadaći, ali hoće li naša zemlja uistinu krenuti u smjeru pristupanja Europskoj uniji odgovore će dati dinamika nove izvršne vlasti nakon izbora u listopadu“, poručila je Zovko.
Dodala je da Podgorici trenutno ide u korist i šira geopolitička situacija, ali da to ne znači da druge države regiona nemaju priliku za napredak.
„Oni imaju na svojoj strani i geopolitičku situaciju i ispunili su svoje obveze, ali to bi za Bosnu i Hercegovinu trebalo značiti samo ohrabrenje da uradi ono što se od nje traži. Premda, u ovom trenutku pošto je izborna godina i vidimo da je čitava dinamika priprema izbora užarila opet političku scenu i apsolutno se ne radi na pozivima, niti na okupljanju oko tog Europskog puta Bosne i Hercegovine“, zaključila je Zovko.
Nova inicijativa pet članica EU otvara mogućnost bržeg približavanja Zapadnog Balkana evropskim strukturama, ali istovremeno pokreće raspravu o tome da li će postepena integracija biti samo prelazni korak ili dugoročni model odnosa između Evropske unije i budućih članica.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
