SCHMIDT PRVI PUT OTVORENO! “Pritisak nije sve veći samo na mene, nego i na…”

Odlazeći visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u intervjuu za njemački list govorio je o razlozima svog odlaska, političkim pritiscima s kojima se suočavao i stanju u Bosni i Hercegovini, upozorivši da su, kako je naveo, „strukture Daytona pod sve većim pritiskom“.

„Osjetio sam da pritisak nije rastao samo prema meni, nego i prema samim strukturama Dejtonskog sporazuma“, rekao je Schmidt.

Istakao je da mu je jedan od ključnih ciljeva tokom mandata bilo očuvanje Ureda visokog predstavnika (OHR).

„Gašenje OHR-a bez ispunjenih uslova značilo bi dovođenje u pitanje kompletnog Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući i misiju EUFOR-a“, izjavio je Schmidt.

Dodao je da bi takav scenario bio „neodgovoran“, posebno u trenutku kada, prema njegovim riječima, iz Republike Srpske dolaze sve snažnije secesionističke poruke.

Njemački list navodi da je Schmidt početkom sedmice iznenada najavio povlačenje, uz tvrdnje da je odluka donesena pod pritiskom administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Schmidt to nije direktno potvrdio, ali je priznao da su se „iza kulisa vodili veoma intenzivni razgovori“.

Govoreći o međunarodnoj podršci, posebno je izdvojio Veliku Britaniju i Italiju.

„London se snažno zalagao za očuvanje OHR-a i pružio mi veliku podršku“, rekao je Schmidt.

Kazao je i da Bosnu i Hercegovinu napušta „teška srca“, navodeći da je povratak iz New Yorka nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a bio veoma emotivan za njega i njegove saradnike.

Schmidt je upozorio i na političku retoriku koja, prema njegovoj ocjeni, pokušava situaciju u BiH predstaviti kao „sukob civilizacija“.

„Pojedini narativi pokušavaju Islamsku zajednicu prikazati kao potpuno proiransku, što nije tačno“, rekao je Schmidt.

Dodao je da se takva atmosfera koristi za opravdavanje separatističkih politika.

„Tako podgrijana atmosfera instrumentalizira se radi legitimizacije ideja o otcjepljenju Republike Srpske“, izjavio je.

Govoreći o političkim blokadama, Schmidt je naveo da za njih nisu odgovorni samo predstavnici Republike Srpske.

„Hrvati i Srbi su više puta zajednički blokirali kvorum za odlučivanje i donošenje zakona“, rekao je, osvrćući se na rad Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Posebno je upozorio na pitanje pranja novca i finansiranja terorizma.

„Bosna i Hercegovina bi zbog toga mogla završiti na sivoj listi zemalja s rizikom od pranja novca. To bi bio ozbiljan korak unazad“, upozorio je Schmidt.

Jedno od najosjetljivijih pitanja, prema njegovim riječima, ostaje državna imovina.

Njemački list navodi da Sjedinjene Američke Države insistiraju na brzom rješavanju tog pitanja zbog projekta gasovoda koji bi mogla realizirati kompanija povezana s krugovima bliskim Donaldu Trumpu.

„Da, to je unijelo novu dinamiku u cijelu priču“, rekao je Schmidt.

Dodao je da raste nezadovoljstvo i među lokalnim vlastima zbog neriješenih imovinskih pitanja.

„Načelnici i gradonačelnici često ne mogu realizovati ni osnovne projekte poput izgradnje sportske dvorane“, naveo je.

Prema njegovim riječima, njegov tim radi na modelu prema kojem bi nezavisna komisija odlučivala o korištenju državnog zemljišta.

Govoreći o projektu Južne interkonekcije, Schmidt je podsjetio da se projekat zasniva na studiji izvodljivosti staroj šest godina koju je ranije podržavala Evropska unija.

„Međutim, Evropska unija se povukla iz projekta. Sada Evropljani više nisu uključeni“, rekao je.

Schmidt se osvrnuo i na reakcije lidera SNSD-a Milorada Dodika nakon objave njegove ostavke.

„Dodik je jasno poručio da bi novo uređenje pitanja državne imovine, ukoliko ne bude odgovaralo njegovim stavovima, predstavljalo povod za pitanje nezavisnosti Republike Srpske“, rekao je Schmidt.

Dodao je da očekuje odlučnu reakciju međunarodne zajednice na takve poruke.

„Računam na to da međunarodna zajednica neće ostati nijema pred takvim stavovima“, kazao je.

Schmidt je naveo i da bi Vijeće za implementaciju mira trebalo zasjedati 3. i 4. juna, kada bi mogao biti izabran njegov nasljednik.

„Kandidati za funkciju visokog predstavnika ne pojavljuju se tek tako“, rekao je Schmidt.

Ipak, smatra da Bosni i Hercegovini OHR još uvijek treba.

„Sigurnosna situacija i politički razvoj ostaju krhki, a međunarodne institucije građanima pružaju određenu vrstu garancije“, izjavio je.

Govoreći o budućnosti BiH bez međunarodnog nadzora, priznao je da se visoki predstavnik i dalje doživljava kao neko ko treba „rješavati probleme umjesto domaćih političara“.

„To svakako nije zdravo za demokratiju“, zaključio je Schmidt.

Na kraju je svom nasljedniku uputio i poruku:

„Ne vjeruj obećanjima političkih lidera. Procjenjuj ih isključivo po njihovim djelima.“