Rast penzija i pad prihoda od doprinosa: Kakav je uticaj na isplate penzija

Penzioneri u Federaciji Bosne i Hercegovine od početka jula dobit će uvećane penzije zahvaljujući redovnom polugodišnjem usklađivanju koje je predviđeno važećim modelom. Ipak, sve češće se postavlja pitanje koliko je ovakav način povećanja penzija dugoročno održiv. Odgovore su dali Federalni zavod PIO/MIO i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

Kolike će biti nove penzije?

Od jula će vrijediti novi iznosi:

• najniža penzija raste sa 666 KM na 706 KM
• zagarantovana penzija povećava se sa 842 KM na 892 KM
• prosječna samostalna penzija povećava se sa 851 KM na 900 KM

Federalni zavod PIO/MIO: Sistem je stabilan, ali zavisi od ekonomskih kretanja

Iz Federalnog zavoda PIO/MIO ističu da se penzijski sistem trenutno zasniva na finansijskoj stabilnosti i odgovornom upravljanju sredstvima. Većina novca za isplatu penzija dolazi iz doprinosa zaposlenih, što predstavlja osnovu međugeneracijske solidarnosti.

Naglašavaju, međutim, da dugoročna održivost sistema zavisi od više faktora, među kojima su rast zaposlenosti, povećanje plata, redovna naplata doprinosa i demografske promjene.

Podsjećaju i da je Zavod od 2020. godine u potpunosti prešao na trezorski način poslovanja, čime je Vlada Federacije BiH postala garant redovne isplate penzija.

Prihodi od doprinosa mogli bi biti manji

Iz Zavoda navode da je prilikom analize prihoda potrebno uzeti u obzir dvije značajne promjene – povećanje minimalne plate i smanjenje doprinosa za PIO.

U prvoj polovini 2025. godine prihodi od doprinosa bili su oko 16,5 posto veći nego godinu ranije, dok je u drugom dijelu godine rast usporio na približno 4,5 posto.

Od 1. januara 2025. minimalna plata povećana je na 1.000 KM, dok je od 1. jula iste godine stopa doprinosa za PIO smanjena sa šest na 2,5 posto.

Prema procjenama Zavoda, puni efekti tih mjera bit će vidljivi tek nakon završetka 2026. godine.

„Na osnovu podataka za prvih pet mjeseci 2026. godine može se zaključiti da će prihodi od doprinosa do kraja godine biti osjetno manji nego 2025. godine. U prosjeku su u prvih pet mjeseci ove godine niži za oko osam posto u odnosu na isti period prošle godine“, navode iz Zavoda.

Ministarstvo: Bez rasta ekonomije teško je očekivati veće penzije

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike poručuju da je održavanje penzijskog sistema jedan od najvećih izazova.

Ističu kako je cilj omogućiti penzionerima dostojanstven standard kroz redovan rast penzija, ali istovremeno očuvati stabilnost sistema za buduće generacije.

Naglašavaju da dugoročno nije moguće finansirati značajno povećanje penzija bez većeg broja zaposlenih, ekonomskog rasta i širenja baze osiguranika.

U situaciji kada rashodi rastu brže od prihoda, razlika se mora pokrivati iz budžeta ili drugih izvora finansiranja.

Slični izazovi postoje širom Evrope

Iz Ministarstva podsjećaju da gotovo sve evropske zemlje danas dio penzijskih obaveza finansiraju iz državnih budžeta zbog starenja stanovništva i produženja životnog vijeka.

Kao primjer navode Hrvatsku, gdje se više od 60 posto sredstava za isplatu penzija osigurava iz budžeta, dok slična praksa postoji i u drugim evropskim državama.

Poseban izazov predstavlja činjenica da građani pravo na starosnu penziju mogu ostvariti već nakon 15 godina staža osiguranja, dok penziju u mnogim slučajevima koriste dvije ili čak tri decenije.

Zbog toga, zaključuju iz Ministarstva, savremeni penzijski sistemi sve više zavise od dodatnih izvora finansiranja kako bi ostali dugoročno održivi.