Sjedinjene Američke Države, Iran i grupa regionalnih posrednika vode intenzivne razgovore o mogućem 45-dnevnom prekidu vatre koji bi mogao otvoriti put ka trajnom okončanju sukoba, prenosi Axios pozivajući se na više izvora upoznatih s pregovorima.
Ipak, kako navode isti izvori, šanse za postizanje djelimičnog dogovora u narednih 48 sati su male. Uprkos tome, ovaj pokušaj smatra se posljednjom prilikom da se izbjegne ozbiljna eskalacija sukoba koja bi mogla uključivati masovne napade na iransku civilnu infrastrukturu, kao i odmazdu usmjerenu na energetske i vodne objekte u zemljama Zaljeva.
Rok koji je američki predsjednik Donald Trump ranije postavio Iranu dodatno je produžen, a novi krajnji termin određen je za utorak u večernjim satima po američkom vremenu. Trump je izjavio da su pregovori u toku i da postoji mogućnost postizanja dogovora, ali je istovremeno uputio i oštra upozorenja.
“Postoji dobra šansa, ali ako ne postignu dogovor, sve ću tamo razneti”, rekao je.
Upozorio je i na mogućnost udara na ključnu infrastrukturu, dok je Iran odgovorio prijetnjama o odmazdi, uključujući napade na ciljeve u Izraelu i državama Zaljeva.
Prema informacijama izvora, već postoji operativni plan za potencijalnu američko-izraelsku vojnu kampanju protiv iranskih energetskih postrojenja, ali je produženje roka zamišljeno kao posljednja prilika za diplomatsko rješenje.
Pregovori se vode uz posredovanje više država, uključujući Pakistan, Egipat i Tursku, dok se komunikacija odvija i između američkog izaslanika Stevea Witkoffa i iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Arakchija.
Dva koraka do mogućeg dogovora
Prema dostupnim informacijama, razmatra se dvostepeni sporazum. Prva faza podrazumijevala bi 45-dnevni prekid vatre tokom kojeg bi se nastavili pregovori o trajnom miru. Ukoliko bi bilo potrebno, primirje bi se moglo produžiti.
Druga faza odnosila bi se na konačni sporazum kojim bi sukob bio trajno okončan.
Ključna pitanja u pregovorima uključuju ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i rješavanje statusa iranskih zaliha visoko obogaćenog uranijuma. Izvori navode da Iran ova pitanja smatra ključnim pregovaračkim adutima i da nije spreman da ih u potpunosti riješi u okviru kratkoročnog primirja.
Zbog toga posrednici pokušavaju pronaći model u kojem bi Iran napravio određene početne korake već u prvoj fazi, dok bi se konačna rješenja ostavila za završni sporazum.
Istovremeno, radi se i na mjerama koje bi SAD mogle ponuditi kao garanciju da prekid vatre neće biti privremen i da neće doći do nastavka sukoba.
Iranski zvaničnici su, prema navodima izvora, jasno poručili da ne žele scenarij u kojem bi primirje bilo samo formalno, dok bi napadi mogli biti nastavljeni u bilo kojem trenutku.
Posrednici upozoravaju da bi eventualna iranska odmazda na napade mogla imati ozbiljne posljedice po energetske i vodne sisteme u zemljama Zaljeva, što dodatno povećava hitnost postizanja dogovora.
Ipak, uprkos intenzivnim naporima, zvanični stav Teherana i dalje je čvrst, dok iz Iranske revolucionarne garde poručuju da se situacija u Hormuškom moreuzu više neće vratiti na stanje prije sukoba, posebno kada je riječ o odnosima sa SAD-om i Izraelom.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
