data-nosnippet>
Konaković o izboru novog visokog predstavnika: Rusija i Dodik nisu ostvarili svoje ciljeve, OHR ostaje u BiH
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjednik Naroda i pravde (NiP) Elmedin Konaković govorio je za Dnevnik D Federalne televizije o izboru novog visokog predstavnika, budućnosti OHR-a, odnosima međunarodnih partnera i najvažnijim političkim pitanjima u Bosni i Hercegovini.
Konaković je ocijenio da je aktuelni proces izbora novog visokog predstavnika drugačiji od svih prethodnih jer se, kako kaže, prvi put otvoreno razgovara o kandidatima prije donošenja konačne odluke.
„Ovo je prvi put da građani BiH znaju ko su kandidati za visokog predstavnika. Ranije su visoki predstavnici dolazili kao gotova rješenja, bez ikakve javne rasprave ili informacija o procesu izbora“, rekao je Konaković.
Prema njegovim riječima, sama činjenica da javnost prati proces i zna imena mogućih nasljednika predstavlja značajan iskorak u transparentnosti.
OHR ostaje u Bosni i Hercegovini
Govoreći o budućnosti Ureda visokog predstavnika, Konaković je istakao da među ključnim međunarodnim akterima postoji široka saglasnost da OHR i dalje ima važnu ulogu u Bosni i Hercegovini.
Naglasio je da bonske ovlasti ne trebaju biti instrument koji se koristi svakodnevno, ali da njihovo postojanje predstavlja važan mehanizam zaštite Dejtonskog mirovnog sporazuma i stabilnosti države.
Konaković je podsjetio da se izbor novog visokog predstavnika odvija kroz Vijeće za implementaciju mira (PIC), a ne kroz Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Prema njegovoj ocjeni, upravo je to važna politička poruka nakon ranijih zahtjeva Rusije i vlasti Republike Srpske da se proces vrati pred UN.
Kritike na račun Dodika
Komentarišući činjenicu da novi visoki predstavnik još nije izabran, Konaković smatra da odgađanje odluke neće imati ozbiljne posljedice po Bosnu i Hercegovinu.
Istovremeno je kritikovao predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, navodeći da je pokušao stvoriti sliku kako može značajno utjecati na međunarodne odluke.
Konaković tvrdi da se pokazalo da takav politički pristup nema stvarnu podršku među ključnim zapadnim partnerima.
„Rusija i Dodik nisu ostvarili svoje ciljeve“
Govoreći o utjecaju Rusije u Bosni i Hercegovini, Konaković je ocijenio da Moskva nije uspjela ostvariti svoje namjere kada je riječ o budućnosti OHR-a.
„Rusija i Dodik nisu ostvarili svoje ciljeve. Novi visoki predstavnik ponovo se bira kroz PIC, a OHR ostaje prisutan u BiH“, poručio je Konaković.
Dodao je da ne očekuje da bi Sjedinjene Američke Države ili Evropska unija donosile odluke koje bi išle u korist ruskih interesa, posebno u kontekstu aktuelnih globalnih odnosa i rata u Ukrajini.
Govorio o državnoj imovini i Južnoj interkonekciji
Jedna od tema razgovora bilo je i pitanje državne imovine. Konaković je rekao da vjeruje kako postoji prostor za politički dogovor, ali je naglasio da za njega nema dileme da je titular državne imovine Bosna i Hercegovina.
Komentarišući projekat Južne plinske interkonekcije, kazao je da ne vidi opasnosti za državu i da smatra kako se radi o važnom energetskom projektu.
Prema njegovim riječima, predviđeni model realizacije omogućava da investitor preuzme finansijski teret, dok Bosna i Hercegovina dobija novu infrastrukturu bez direktnog opterećenja budžeta.
O odnosima unutar Trojke
Konaković se osvrnuo i na odnose unutar vladajuće koalicije Trojka, posebno nakon pojedinih javnih neslaganja među partnerima.
Komentarišući izjave predsjednice Naše stranke Sabine Ćudić, kazao je da razlike postoje, ali da one ne znače kraj zajedničkog političkog djelovanja.
„Ne slažemo se uvijek oko svega, ali smo svjesni da je Trojka trenutno jedina ozbiljna alternativa postojećim politikama“, rekao je Konaković.
Dodao je da politički partneri moraju nastaviti razgovarati i tražiti rješenja uprkos različitim pogledima na određena pitanja.
Izborni zakon i odnosi Bošnjaka i Hrvata
Na kraju razgovora Konaković je govorio o odnosima Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini, naglašavajući da se povjerenje mora graditi konkretnim potezima na terenu.
Posebno je izdvojio Mostar, Stolac i područja Srednje Bosne kao sredine u kojima je potrebno dodatno raditi na popravljanju međunacionalnih odnosa.
Govoreći o izmjenama Izbornog zakona BiH, poručio je da podržava reforme koje će istovremeno provesti presude međunarodnih sudova i zaštititi prava svih građana.
Naglasio je da rješenja moraju biti usmjerena ka tome da svaki građanin Bosne i Hercegovine ima jednaka prava, bez obzira na etničku pripadnost.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
