Politika međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini suočava se s jednom od najozbiljnijih kriza od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Neslaganja između Sjedinjenih Američkih Država i vodećih evropskih sila unutar Vijeća za implementaciju mira (PIC) otvorila su pitanje budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR) i međunarodnog angažmana u BiH.
Prema pisanju njemačkog lista Taz, diplomatski spor nastao je nakon što nije postignut dogovor o nasljedniku Christiana Schmidta. Washington je izrazio nezadovoljstvo jer kandidat kojeg podržava američka administracija nije dobio potrebnu podršku evropskih partnera.
Sukob oko izbora novog visokog predstavnika
Kriza je dodatno produbljena nakon razgovora o novom šefu OHR-a. Sjedinjene Američke Države podržale su italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, smatrajući ga odgovarajućim kandidatom za nastavak međunarodne misije u Bosni i Hercegovini.
Međutim, Francuska, Njemačka i Velika Britanija nisu prihvatile američki prijedlog te su podržale drugačiji pristup izboru Schmidtovog nasljednika, što je dovelo do blokade dogovora unutar PIC-a.
Nakon neuspjeha pregovora, iz Washingtona su stigle poruke nezadovoljstva uz upozorenje da bi SAD mogle preispitati svoju ulogu u sadašnjem obliku međunarodnog prisustva u Bosni i Hercegovini.
Takav razvoj događaja izazvao je zabrinutost dijela političkih aktera i civilnog društva u BiH, koji strahuju od mogućih posljedica promjene američke politike prema regionu.
Budućnost OHR-a i Bonskih ovlasti u centru spora
Iza rasprave o imenovanju novog visokog predstavnika krije se mnogo šire pitanje – kakvu ulogu OHR treba imati u budućnosti.
Dio međunarodnih aktera smatra da bi se domaćim institucijama trebalo prepustiti više odgovornosti i da bi korištenje Bonskih ovlasti trebalo biti znatno ograničeno. S druge strane, pojedine evropske zemlje naglašavaju da OHR i dalje predstavlja važan mehanizam za očuvanje stabilnosti i provođenje Dejtonskog sporazuma.
Bonske ovlasti, koje omogućavaju visokom predstavniku donošenje odluka i sankcionisanje političkih aktera u određenim situacijama, godinama su predmet dubokih političkih podjela unutar BiH.
Različite vizije budućnosti Bosne i Hercegovine
Politički akteri u BiH različito gledaju na trenutna dešavanja. Predstavnici iz Republike Srpske već duže vrijeme traže zatvaranje OHR-a i ukidanje Bonskih ovlasti, dok probosanske političke stranke i dio međunarodnih partnera smatraju da bi prerano povlačenje međunarodnih mehanizama moglo dodatno destabilizirati zemlju.
Zbog izostanka dogovora unutar PIC-a, razgovori o novom visokom predstavniku bit će nastavljeni, a konačna odluka očekuje se nakon dodatnih konsultacija.
Ishod ovog procesa mogao bi značajno odrediti budući odnos međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini, ali i pravac kojim će se zemlja kretati u narednim godinama.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
