Ustavni sud Bosne i Hercegovine na predstojećoj 172. plenarnoj sjednici, koja je zakazana za 2. i 3. juli, razmatrat će jedan od najsloženijih pravnih predmeta u poslijeratnoj historiji zemlje. Riječ je o zahtjevu Kluba poslanika SNSD-a iz Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti odredbi Krivičnog zakona BiH koje se odnose na krivično djelo neizvršavanja odluka visokog predstavnika.
Šta je predmet spora?
U fokusu su izmjene Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, a koje su poslužile kao pravni osnov za prvostepenu presudu predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku. Tom presudom Dodiku je izrečena kazna od godinu dana zatvora uz zabranu političkog djelovanja u trajanju od šest godina, što je dovelo i do njegovog uklanjanja s funkcije predsjednika Republike Srpske.
Podnosioci zahtjeva iz SNSD-a traže ocjenu ustavnosti člana 203a Krivičnog zakona BiH, tvrdeći da su izmjene koje je nametnuo visoki predstavnik u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine.
Odluka koju Ustavni sud treba donijeti ima i proceduralni i suštinski značaj. Sud će najprije odlučiti da li će uopšte prihvatiti zahtjev i otvoriti raspravu o meritumu spornog pitanja. Dosadašnja praksa Ustavnog suda BiH uglavnom je bila suzdržana kada je riječ o direktnom preispitivanju odluka visokog predstavnika, iako su pojedini raniji predmeti, poput slučaja “Zuhrić i drugi”, pokazali da sud razmatra šire posljedice takvih odluka na pravni sistem.
Eventualno upuštanje u meritum ovog predmeta predstavljalo bi značajan pravni presedan s mogućim dalekosežnim posljedicama po institucionalni okvir i odnose vlasti u Bosni i Hercegovini.
Iz Ustavnog suda BiH ranije je navedeno da će najprije biti odlučeno da li postoje procesne pretpostavke za razmatranje zahtjeva, nakon čega bi se, u slučaju prihvatanja, pristupilo meritornom odlučivanju.
Političke i pravne implikacije
Odluka Ustavnog suda s velikim interesovanjem se očekuje u javnosti, s obzirom na njen potencijalni uticaj na političke i pravne procese u zemlji. U zavisnosti od ishoda, moguće je zadržavanje postojećeg pravnog okvira ili otvaranje prostora za njegovo preispitivanje.
Bilo kakva odluka Suda gotovo sigurno će izazvati snažne političke reakcije, a sjednica zakazana za početak jula mogla bi imati značajan uticaj na budući razvoj pravnog sistema u Bosni i Hercegovini.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
