Visoki predstavnik Christian Schmidt mogao bi nakon općih izbora napustiti ovu funkciju, potvrđeno je za Politicki.ba iz više diplomatskih izvora. Kako se navodi, značajnu ulogu u tom procesu imaju američki zvaničnici.
„Oni ga neće. Kraj“, izjavio je jedan diplomata.
Prema tim izvorima, američka strana već duže vrijeme smatra da aktuelni visoki predstavnik nije adekvatno rješenje za ovu poziciju. Istovremeno naglašavaju da i Ured visokog predstavnika i Bonske ovlasti trebaju ostati aktivni. Problem, međutim, vide u činjenici da te ovlasti može koristiti samo visoki predstavnik – a prema njihovom stavu, Schmidt to više ne bi trebao biti.
Kako se navodi, ova situacija ima uticaj i na samog Schmidta.
Rođen 1957. godine, već ispunjava uslove za penziju.
„Naravno da ga sve ovo pogađa. Postoje i posljedice. Porodica sve više insistira da se povuče i ode u penziju“, prenosi Politicki.ba riječi jednog diplomatskog izvora.
Ranije se spominjalo da bi Schmidt, na insistiranje američke strane, mogao napustiti funkciju još u proljeće ove godine, ali se tome tada usprotivila Njemačka.
Nakon dugotrajnih razgovora, sada je izgledniji scenarij prema kojem će ostati do izbora, a potom se povući. Prema dostupnim informacijama, Njemačka više ne blokira takvo rješenje.
U međuvremenu bi u okviru Vijeća za implementaciju mira (PIC) trebale početi konsultacije o novom visokom predstavniku, iako taj proces još nije formalno pokrenut. Prema ranijoj praksi, kada se procedura pokrene, izbor nasljednika obično ne traje dugo.
Unutar OHR-a važnu ulogu, kako se navodi, ima penzionisani njemački ambasador Christian Helbach, koji faktički vodi kabinet visokog predstavnika.
Helbach je u novembru prošle godine vraćen iz penzije i imenovan za savjetnika Schmidta od strane njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, te predstavlja ključnu kontakt tačku za komunikaciju s OHR-om.
U međunarodnim krugovima trenutno je fokus na pripremama za izbore i uvođenju novih tehnologija, dok se paralelno razmatraju i rješenja za pitanje državne imovine.
Jedan diplomatski izvor navodi i mogućnost, iako neizvjesnu, da Schmidt svoj mandat okonča donošenjem odluke o državnoj imovini.
„Potpiše i ode taj dan“, naveo je izvor.
Ipak, takav scenarij zasad nema podršku zemalja Kvinte – Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Italije – kao ni Evropske unije.
Kako stvari trenutno stoje, Schmidt ulazi u završni period svog mandata u Bosni i Hercegovini.
Na funkciju je stupio 1. augusta 2021. godine.
Uz podršku tadašnje američke administracije, personificirane kroz ambasadora Michaela Murphyja, prekinuo je višegodišnju praksu neprimjenjivanja Bonskih ovlasti, koje je koristio gotovo 30 puta.
Uveo je i praksu dodatnih pojašnjenja i izmjena vlastitih odluka, dok su pojedine mjere, poput rješavanja finansiranja kulturnih institucija BiH, ostale bez konkretne realizacije.
Njegov mandat obilježile su i brojne kontroverze, uključujući izmjene Izbornog zakona i rasprave o njihovim političkim i društvenim posljedicama u Bosni i Hercegovini.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
