IVICA PULJIĆ IZ WASHINGTONA: Dodikova greška u koracima

Novinar Ivica Puljić govorio je za portal Face.ba o novoj lobističkoj kampanji Milorada Dodika u Washingtonu, njegovim kontaktima s Trumpovim političkim krugovima i američkom desnicom, mogućnosti ponovnog uvođenja sankcija, ali i strategiji koju lider SNSD-a, prema njegovim informacijama, trenutno provodi. Ostaje pitanje da li se Dodiku mogu vratiti američke sankcije ili je uspio pronaći način da ih zaobiđe. U trenutku kada Washington mijenja svoj pristup Balkanu, Dodik dodatno intenzivira lobističke aktivnosti i pokušava promijeniti raniju percepciju o sebi, od „ruskog čovjeka“ prema poziciji potencijalnog partnera Trumpove Amerike. Puljić smatra da mu trenutne okolnosti za sada odgovaraju.

Prema Puljićevim riječima, Dodik se pred pojedinim krugovima zapadne krajnje desnice i nacionalističkih pokreta nastoji predstaviti kao kršćanin i političar koji se suprotstavlja onome što ti krugovi opisuju kao „muslimansku invaziju iz Sarajeva“. Takav način predstavljanja, navodi Puljić, nailazi na određene pozitivne reakcije među ljudima bliskim Trumpovom političkom pokretu.

U tekstovima i analizama koje finansiraju Dodikovi lobisti, prema Puljićevoj ocjeni, izostavljaju se informacije koje bi dale znatno drugačiju sliku njegove političke pozicije. Kako navodi, u tim materijalima se ne ističe njegova bliskost s Rusijom, činjenica da negira genocid, što je zakonom zabranjeno, optužbe za korupciju, kao ni njegovo političko djelovanje usmjereno ka odvajanju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Puljić smatra da takve aktivnosti više odgovaraju interesima Moskve nego Washingtona.

Sankcije, inače, predlažu posebna kancelarija State Departmenta i Ministarstvo finansija SAD-a. Puljić navodi da se na značajnim pozicijama u oba ministarstva nalaze hrišćanski nacionalisti koji imaju pozitivan odnos prema lobističkim aktivnostima koje idu u prilog Dodiku. Zbog toga, prema njegovoj ocjeni, trenutna politička atmosfera u Washingtonu pogoduje lideru SNSD-a. Cilj lobista je, kako tvrdi, predstaviti Dodika kao žrtvu politike Sarajeva, ali i kao žrtvu globalističkih politika prethodnih američkih administracija Baracka Obame i Joea Bidena, posebno zbog njegovog deklarativnog antiglobalističkog stava.

Takva interpretacija, smatra Puljić, možda bi djelovala neozbiljno da istovremeno ne nosi potencijalno ozbiljne posljedice za cijelo bosanskohercegovačko društvo. Dodik je, prema njegovim riječima, napravio pogrešan potez kada je tužbu protiv američke administracije pokrenuo pred građanskim, umjesto krivičnim sudom u Miamiju. Odbrana američke administracije sada zahtijeva odbacivanje tih tužbi. Pored Dodika, u postupku se nalaze i neki njegovi bliski saradnici, među kojima je i njegov sin Igor Dodik, koji su također ranije bili obuhvaćeni američkim sankcijama.

Tužba je pokrenuta u periodu kada je Donald Trump mlađi, sin američkog predsjednika, boravio u Banjoj Luci na poziv Igora Dodika. Američka ambasada u Bosni i Hercegovini tada se oglasila i naglasila da je posjeta Trumpa mlađeg imala isključivo privatni karakter. Ipak, Puljić smatra da veze s političkim krugovima Donalda Trumpa i američkom desnicom već mjesecima predstavljaju značajnu prednost za Dodika, uključujući i finansijsku podršku pojedincima iz tog političkog miljea.

Kao neke od najvažnijih aktera u ovoj mreži Puljić izdvaja Mikea Flynna, Roda Blagojevicha i Rudyja Giulianija. Sva trojica su se ranije suočavala s optužnicama, presudama ili zatvorskim kaznama, prije nego što ih je Trump pomilovao. Puljić ih zbog toga opisuje kao duboko kompromitovane osobe. Prema njegovim navodima, njihovi pravni timovi razvili su narativ o navodnoj ugroženosti hrišćanstva od strane muslimana u BiH, koji za sada nailazi na određenu podršku. U tu novu lobističku strukturu uključili su se i pojedini internet aktivisti poznati po teorijama zavjere, među kojima je Laura Loomer, kao i drugi predstavnici tvrde desnice koje Puljić povezuje s narušavanjem demokratskih vrijednosti.

Prema Puljićevoj procjeni, situaciju bi mogao promijeniti jedino novi i ozbiljan potez Milorada Dodika koji bi direktno ugrozio američke interese, posebno one finansijske prirode. Takav potez bi, smatra on, mogao pokrenuti reakciju izvršne vlasti, ali i američkih kongresmena koji bi od Trumpove administracije ponovo zahtijevali uvođenje sankcija Dodiku i njegovim saradnicima. Puljić navodi da su takvi zahtjevi u posljednjih šest mjeseci već dva puta upućeni, i to od strane istaknutih kongresmena iz obje američke stranke i oba doma Kongresa.

Puljić posebno kritikuje ono što smatra dugogodišnjom pasivnošću i nedovoljnom sposobnošću političara iz Sarajeva, naročito bošnjačkih političara i diplomata. Kako navodi, oni godinama upozoravaju na Dodikovo, a u novije vrijeme i Čovićevo lobiranje, ali istovremeno ne ulažu dovoljno napora da u Washingtonu pronađu utjecajne ljude koji bi predstavnicima BiH omogućili da iznesu svoju stranu priče. Kao primjer navodi jedan, prema njegovoj ocjeni, potpuno amaterski i neuspješan pokušaj lobiranja, koji je povjeren Bošnjaku s Floride čija je osnovna djelatnost bila servisiranje sistema za grijanje i hlađenje. Taj pokušaj je, prema njegovim riječima, propao nakon svega nekoliko mjeseci.

Ako se želi ozbiljno pristupiti lobiranju u Sjedinjenim Američkim Državama, smatra Puljić, potrebno je angažovati profesionalne i ugledne lobističke kompanije u Washingtonu ili New Yorku. Bošnjački političari, prema njegovoj ocjeni, dugo su računali na to da će im vrata američke administracije uvijek biti otvorena. Međutim, odlaskom cijele takozvane „daytonske generacije“ američkih političara s političke scene promijenili su se i odnosi prema Bosni i Hercegovini. Upravo ta promjena okolnosti, zaključuje Puljić, otvorila je prostor za ukidanje sankcija i dodatno jačanje političke pozicije Milorada Dodika.