Predsjednica Sabina Ćudić izazvala je burne reakcije u javnosti nakon govora održanog u sarajevskoj Vijećnici tokom prijema za europarlamentarce, gdje je govorila o ratu u Bosni i Hercegovini i stradanju Sarajeva.
Govoreći o događajima iz perioda agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, Ćudić je izjavila:
„Sukobi koje smo doživjeli u ovom velikom gradu, u zgradi koja je spaljena do temelja, nisu etnički, nisu vjerski, nisu između katolika, pravoslavaca i muslimana, čak nisu ni između vjerskih grupa. To je borba za moć i odbijam vjerovati, jer sam ovdje provela veći dio života, da su ovaj grad i ova država povezani s takvim sukobima.“
Njena izjava izazvala je niz reakcija u javnosti, posebno među bivšim pripadnicima Armije Republike Bosne i Hercegovine, predstavnicima udruženja žrtava rata i dijelom medijske scene, koji smatraju da je takvim formulacijama zanemaren karakter agresije na BiH i presude međunarodnih sudova.
Za Hayat.ba o ovoj temi govorio je pukovnik Sead Jusić, koji je izjavu Sabine Ćudić ocijenio kao politički i moralno problematičnu.
„U našem narodu kaže se da uvijek ima gore od goreg. Oni koji su mislili da nema gore retorike od one koju koristi Željana Zovko, sada vide da može i gore. Ovo što je rekla Sabina Ćudić još je teže razumjeti. Ne radi se o neznanju, nego o zlonamjernoj relativizaciji agresije na Bosnu i Hercegovinu“, rekao je Jusić.
Dodao je da bi, prema njegovom mišljenju, Ćudić trebala pročitati stenograme ratnog političkog vrha bosanskih Srba, uključujući izjave Radovan Karadžić, kako bi razumjela planove koji su postojali tokom rata.
„Iz tih dokumenata jasno se vidi kakvi su bili planovi i karakter agresije na BiH“, naveo je Jusić.
On smatra da se ovakvim izjavama vrijeđaju osjećaji žrtava rata, posebno Bošnjaka kao najbrojnijeg naroda u državi.
Reagovao je i Alija Hodžić, potpredsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992–1995, koji je podsjetio na presude međunarodnih sudova i razmjere stradanja Sarajeva tokom opsade.
„Haški tribunal je jasno presudio da je riječ bila o agresiji na BiH i da su počinjeni strašni zločini i genocid. Sarajevo je bilo pod opsadom, ubijeno je više od 11.500 civila, među njima 1.601 dijete. Te činjenice niko ne može izbrisati“, rekao je Hodžić.
On je pozvao Sabinu Ćudić da posjeti spomen-obilježja ubijenoj djeci Sarajeva i razgovara s porodicama žrtava.
„Građani su vas doživljavali kao patriotu ovog grada i države, ali ovakve izjave izazivaju razočarenje“, poručio je Hodžić.
Novinarka Amina Čorbo-Zećo za Hayat.ba izjavila je da ovakve poruke predstavljaju relativizaciju agresije i presuda međunarodnih sudova.
„Svako ko opsadu Sarajeva i genocid pokušava predstaviti kao običnu borbu za moć direktno vrijeđa žrtve i ponižava otpor Bosne i Hercegovine“, rekla je Čorbo-Zećo.
Podsjetila je i na ranije izjave ministra komunikacija i prometa BiH Edin Forto, navodeći da dio političke scene pokušava izjednačiti odgovornost svih strana u ratu.
Posebno je naglasila simboliku mjesta na kojem je govor održan.
„Posebno je odvratno što je to izgovoreno upravo u Vijećnici, simbolu stradanja Sarajeva“, rekla je Čorbo-Zećo, dodajući da smatra kako cijeli slučaj otvara pitanje političke i moralne odgovornosti.
Reakcije na izjavu Sabine Ćudić nastavile su se širiti i na društvenim mrežama, gdje brojni građani, bivši borci i predstavnici udruženja žrtava traže dodatno pojašnjenje njenog nastupa i odnosa prema karakteru rata u Bosni i Hercegovini.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
