DRAMA U UN-u: Schmidt poslao upozorenje koje je odjeknulo

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u redovnom izvještaju dostavljenom Vijeću sigurnosti UN-a upozorio je na duboku političku i institucionalnu krizu u zemlji, ocijenivši da je sigurnosna situacija trenutno stabilna, ali i dalje krhka.

U dokumentu, o kojem će se raspravljati 12. maja, Schmidt ukazuje na blokade državnih institucija, jačanje secesionističke retorike, izostanak reformi i ozbiljne izazove koji prijete stabilnosti Bosne i Hercegovine.

Političke blokade urušavaju institucije

Schmidt naglašava da političke tenzije i duboke podjele ozbiljno opterećuju funkcionisanje države, posebno ističući stabilizirajuću ulogu međunarodnih snaga EUFOR-a, uz upozorenje da unutrašnje blokade sve više urušavaju kapacitet institucija. Navodi da domaći politički lideri u proteklom periodu nisu pokazali spremnost za konstruktivan dijalog niti za postizanje kompromisa, zbog čega Bosna i Hercegovina bilježi zastoj na evropskom putu.

Jedno od ključnih otvorenih pitanja ostaje državna imovina, za koju Schmidt upozorava da je postala ozbiljna kočnica ekonomskom razvoju i investicijama, jer brojni infrastrukturni projekti stoje zbog neriješenih pravnih odnosa.

Posebnu pažnju posvetio je blokadama u državnim institucijama, upozoravajući da su političke opstrukcije u Parlamentarnoj skupštini zaustavile donošenje važnih zakona, uključujući one ključne za napredak prema Evropskoj uniji, dok se sve češće dovodi u pitanje funkcionalnost države.

Antiustavno djelovanje Dodika

Značajan dio izvještaja odnosi se na djelovanje smijenjenog predsjednika entiteta Republika Srpska i lidera SNSD-a Milorada Dodika. Schmidt upozorava na nastavak zapaljive retorike koja produbljuje etničke podjele i dovodi u pitanje teritorijalni integritet BiH. Kao posebno zabrinjavajuće ocjenjuje narative o političkom ujedinjenju sa Srbijom i insistiranje na konceptu “jedinstvenog srpskog naroda”.

Upozorava i na inicijative o mogućem novom teritorijalnom preuređenju, uključujući ideje o formiranju trećeg entiteta, ocjenjujući da takve poruke produbljuju nepovjerenje među narodima. U sigurnosnom dijelu problematizira i međunarodnu policijsku saradnju RS mimo državnih institucija, uključujući saradnju s mađarskim sigurnosnim strukturama.

Finansijski sporovi i pritisci na novinare

Izvještaj upozorava na zastoje u radu Uprave za indirektno oporezivanje, neriješene finansijske sporove između entiteta te neiskorištena sredstva od akciza koja koče realizaciju infrastrukturnih projekata.

Schmidt posebno izdvaja tešku finansijsku situaciju BHRT-a, političke pritiske na novinare i neriješen status ključnih državnih kulturnih institucija.

Zaključno, Schmidt poručuje da bez suštinskog dijaloga, deblokade institucija i jasnog opredjeljenja za reforme, zemlja bi mogla ući u još dublju institucionalnu i političku krizu.