Na poziv Carl Bildt za ukidanje Ured visokog predstavnika reagovao je potpredsjednik Republika Srpska Ćamil Duraković, oštro kritikujući ulogu bivšeg švedskog diplomate tokom rata u Bosna i Hercegovina.
Duraković je podsjetio da se 14. jula 1995. godine, u vrijeme kada je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija raspravljalo o nestanku hiljada Bošnjaka iz Srebrenica, Bildt sastajao sa Ratko Mladić i Slobodan Milošević.
„Masovna ubistva koja su se odvijala u neposrednoj blizini tog stola nisu bila predmet ozbiljne konfrontacije“, naveo je Duraković.
Posebno je kritikovao Bildtovu kasniju izjavu u kojoj je genocid u Srebrenici opisao kao „iznenađujući čak i po standardima balkanskih ratova“, ocijenivši da takva formulacija relativizira razmjere zločina.
Duraković tvrdi da tehnička ograničenja tadašnjeg međunarodnog mandata ne mogu biti moralno opravdanje za izostanak snažnije reakcije međunarodne zajednice.
Govoreći o Bildtovom mandatu na čelu OHR-a od 1995. do 1997. godine, Duraković je naveo da je tada vođena politika pregovaranja sa strukturama koje su opstruirale provedbu Dejtonski mirovni sporazum, umjesto njihovog sankcionisanja.
„U njegovom mandatu Radovan Karadžić još je slobodno hodao Bosnom i Hercegovinom“, poručio je Duraković, dodajući da su ratne strukture nakon rata ostale gotovo netaknute.
Komentarišući Bildtov aktuelni stav da bi OHR trebalo zatvoriti, Duraković smatra da takvi pozivi dolaze u trenutku kada su državne institucije BiH pod političkim pritiscima i napadima.
„Taj poziv nije reformski prijedlog. To je politički servis onima čiji projekt nije jačanje Bosne i Hercegovine nego njeno razaranje“, zaključio je Duraković.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
