data-nosnippet>
Posjeta srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović Izraelu izazvala je brojne reakcije nakon što je tokom sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i ministrom vanjskih poslova Gideonom Sa’arom u protokolu bila istaknuta zastava Republike Srpske umjesto zastave Bosne i Hercegovine.
O ovom događaju objavljena je opširna analiza pod naslovom „FlagGate: How Israel Set Off a Storm by Hosting a Separatist Genocide Denier“, u kojoj autor tvrdi da nije riječ o slučajnom protokolarnom propustu, već o političkoj poruci.
Analiza sporne posjete
Autor navodi da je Cvijanović član Predsjedništva Bosne i Hercegovine upravo kao predstavnica bosanskih Srba, te da bi zbog toga u službenim susretima trebala predstavljati državu Bosnu i Hercegovinu.
Međutim, tokom sastanka u Jerusalemu iza zvaničnika bila je postavljena zastava Republike Srpske, dok zastava Bosne i Hercegovine nije bila istaknuta, što je izazvalo brojne reakcije u javnosti.
U analizi se navodi da je Republika Srpska ustavni entitet Bosne i Hercegovine, ali nije međunarodno priznata država, zbog čega je ovakav protokol ocijenjen kao politički osjetljiv.
Podsjećanje na rat i presude međunarodnih sudova
Autor se u tekstu osvrće i na rat u Bosni i Hercegovini, podsjećajući da su Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) zločine počinjene u Srebrenici pravno okvalifikovali kao genocid.
Navodi se i da su pojedini politički predstavnici Republike Srpske, uključujući Cvijanović, ranije bili predmet međunarodnih kritika zbog stavova o ratnim zločinima i negiranja genocida.
Reakcije na izjave izraelskih zvaničnika
Posebnu pažnju izazvala je izjava izraelskog ministra vanjskih poslova Gideona Sa’ara nakon sastanka, u kojoj je naveo da su razgovarali o potrebi zaštite hrišćana u Bosni i Hercegovini.
Autor analize tvrdi da je takva formulacija izazvala dodatne polemike, navodeći kako je Bosna i Hercegovina multietnička i multivjerska država u kojoj žive pripadnici različitih naroda i religija.
U tekstu se dalje iznose kritike na račun izraelske politike prema hrišćanskim zajednicama u Gazi, Libanu, na Zapadnoj obali i u Jerusalemu, uz tvrdnju da takve izjave predstavljaju politički dvostruki standard.
Lobiranje i veze sa Republikom Srpskom
Analiza se osvrće i na aktivnosti Marca Zella, predsjednika izraelskog ogranka Republikanske stranke u SAD-u, koji je javno saopćio da je učestvovao u organizaciji sastanka između Netanyahua i Cvijanović.
Zell je Republiku Srpsku opisao kao „hrišćansko-demokratski bedem između radikalnog islama i srca Evrope“ te jednog od najdosljednijih prijatelja Izraela.
Autor navodi da ovakve izjave predstavljaju dio šire političke retorike koja povezuje pojedine konzervativne krugove u Izraelu, Srbiji i drugim državama.
Reakcija Bosne i Hercegovine
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković uputio je zvaničan protest izraelskim vlastima zbog, kako je navedeno, ozbiljnih protokolarnih nepravilnosti tokom sastanka.
U protestu je istaknuto da su prekršeni principi poštivanja suvereniteta, ustavnog poretka i međunarodno priznatih državnih simbola Bosne i Hercegovine.
Autor analize zaključuje da nije realno očekivati izvinjenje izraelskih vlasti, ocjenjujući da aktuelna vanjska politika Izraela u ovom slučaju pokazuje drugačiji pristup prema političkim partnerima u regionu.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
