ALARM U RS-U: Za godinu dana nestao cijeli jedan grad

Republika Srpska je krajem 2025. godine, prema procjenama zasnovanim na baznoj demografskoj jednačini, imala oko 980.000 stanovnika, što je za 15.079 manje nego godinu ranije, upozorio je profesor demografije Stevo Pašalić.

Prema njegovim riječima, jedan od najvećih problema predstavlja kontinuirano iseljavanje stanovništva, pri čemu Republiku Srpsku svake godine napusti oko 10.000 ljudi, dok ne postoje pouzdani podaci o broju onih koji se doseljavaju.

Nizak natalitet i sve starije stanovništvo

Pašalić ističe da dodatni izazov predstavlja niska stopa ukupnog fertiliteta, koja iznosi oko 1,51 djeteta po ženi.

Naglašava da za prostu reprodukciju stanovništva nije dovoljna stopa od 2,1, već bi, prema njegovoj procjeni, bila potrebna stopa od oko 2,7, odnosno gotovo 20.000 novorođene djece godišnje.

Pad nataliteta, kako navodi, rezultat je kombinacije emigracije, povećanog mortaliteta i takozvanog “tempo efekta”, odnosno sve kasnijeg zasnivanja porodice i rađanja prvog djeteta.

Prema njegovim podacima, žene u Republici Srpskoj prvo dijete u prosjeku rađaju sa gotovo 29 godina, dok je prosječna starost majki pri porodu 33,8 godina.

Dodatni problem predstavlja starenje stanovništva, s obzirom na to da oko 22 posto stanovnika ima 65 ili više godina.

Nedostaje kvalifikovana radna snaga

Govoreći o tržištu rada, Pašalić navodi da se manjak radnika djelimično nadoknađuje zapošljavanjem stranih državljana, ali da se uglavnom radi o nekvalifikovanoj radnoj snazi.

Ističe da su Republici Srpskoj potrebni visokoobrazovani stručnjaci koji mogu odgovoriti zahtjevima savremenih tehnologija, digitalizacije i razvoja industrije 5.0.

Velike razlike između gradova i sela

Profesor upozorava da je stanovništvo sve više koncentrisano u nekoliko većih urbanih sredina, dok brojna sela ubrzano ostaju bez stanovnika.

Kako navodi, postoje stotine naselja sa manje od 100 stanovnika, dok su pojedina područja gotovo potpuno napuštena.

Kao jedno od mogućih rješenja predlaže policentrični razvoj, odnosno ravnomjerniji razvoj više međusobno povezanih regionalnih centara.

Podsjetio je i na model nodalno-funkcionalnih regija profesora Rajka Gnjate, prema kojem Republika Srpska obuhvata četiri razvojne cjeline: banjalučku, bijeljinsko-dobojsku, istočnosarajevsko-zvorničku i trebinjsko-fočansku.

Oko 120.000 ljudi otišlo u inostranstvo

Iako je Republika Srpska od 2014. do 2025. godine ostvarila pozitivan unutrašnji migracioni saldo od 3.740 stanovnika u odnosu na Federaciju BiH i Brčko distrikt, podaci Eurostata i statističkih institucija zemalja u koje građani najčešće odlaze pokazuju drugačiju sliku kada je riječ o vanjskim migracijama.

Prema tim podacima, u prosjeku je oko 10.000 ljudi godišnje napuštalo Republiku Srpsku i odlazilo u inostranstvo.

To znači da je ovaj entitet u posljednjih dvanaest godina, samo zbog iseljavanja, izgubio približno 120.000 stanovnika, što Pašalić ocjenjuje najvećim demografskim gubitkom Republike Srpske u novijem periodu.