O ČEMU OVAJ ČOVJEK PRIČA: Svjetski mediji prenose nevjerovatne tvrdnje Aleksandra Vučića…

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić našao se na meti kritika ekonomskih analitičara zbog načina na koji vlast predstavlja rezultate srbijanske ekonomije, posebno u poređenju sa stopama rasta u Evropskoj uniji.

Prema tvrdnjama njegovih kritičara, Srbija je u posljednjem periodu povećala javni dug za oko 2 milijarde eura, odnosno približno pet posto, dok je istovremeno zabilježen rast BDP-a od oko 1,5 milijardi eura, što odgovara nominalnom povećanju od 3,6 posto.

Kritičari vlasti ovaj odnos koriste kao argument da se dio ekonomskog rasta ostvaruje kroz snažnu državnu potrošnju i novo zaduživanje, a ne kroz proporcionalno povećanje proizvodnje i stvaranje nove vrijednosti.

Novi dug veći od rasta BDP-a

Prema podacima koje navode ekonomski kritičari, javni dug Srbije povećan je za oko 2 milijarde eura, dok je BDP u istom periodu porastao za približno 1,5 milijardi eura.

Oni upozoravaju da poređenje ove dvije kategorije samo po sebi ne dokazuje da je zaduživanje direktno finansiralo rast BDP-a, jer se javni dug i BDP računaju na različitim osnovama.

Ipak, smatraju da podatak ukazuje na snažno oslanjanje države na zaduživanje i javne investicije kao jedan od pokretača ekonomskih aktivnosti.

Industrija gotovo bez rasta

Posebnu pažnju izaziva podatak o industrijskoj proizvodnji, koja je prema navodima kritičara u posmatranom periodu zabilježila rast od svega 0,1 posto.

Takav rezultat otvara pitanje koliko je rast ukupne ekonomije zasnovan na povećanju proizvodnje, izvozu i privatnom sektoru, a koliko na državnoj potrošnji i investicijama.

Kritičari vlasti tvrde da povećanje plata i penzija u takvim okolnostima može dodatno povećati pritisak na javne finansije ukoliko ga ne prati dovoljno snažan rast produktivnosti i prihoda realnog sektora.

„Ekonomski tigar“ pod pritiskom kritika

Zvanični Beograd već godinama ističe relativno visoke stope ekonomskog rasta Srbije i poredi ih sa slabijim rezultatima pojedinih članica Evropske unije.

Međutim, ekonomisti koji kritikuju aktuelnu vlast upozoravaju da sama stopa rasta BDP-a nije dovoljna za procjenu održivosti ekonomije.

Za takvu procjenu potrebno je posmatrati i javni dug, budžetski deficit, industrijsku proizvodnju, produktivnost, izvoz, investicije i strukturu javne potrošnje.

Zbog toga podatke o rastu BDP-a i povećanju javnog duga treba posmatrati u širem kontekstu. Činjenica da je dug povećan više od nominalnog rasta BDP-a ne znači automatski da je rast „lažan“ ili da je svaki novi euro duga potrošen na plate i potrošnju, ali može biti razlog za raspravu o tome koliko je takav model dugoročno održiv.