Odlazak u Njemačku za mnoge porodice s Balkana predstavlja priliku za sigurniji život i veća primanja, ali iskustva iseljenika pokazuju da visoki troškovi života mogu brzo umanjiti prednosti rada u inostranstvu.
Jedan Hrvat, koji se prije šest mjeseci preselio u Njemačku, podijelio je svoju priču u Facebook grupi “Život u Njemačkoj”, opisujući finansijske izazove s kojima se njegova porodica trenutno suočava.
Većinu plaće “pojedu” stanarina i vrtić
Kako navodi, njegova mjesečna plaća iznosi oko 1.800 eura.
Od tog iznosa čak 1.100 eura odlazi na stanarinu, dok za vrtić plaća dodatnih 300 eura.
Nakon podmirenja tih troškova porodici ostaje oko 400 eura mjesečno za hranu, režije, prijevoz, telefone, odjeću, higijenu i sve ostale životne potrebe.
Supruga još ne može pronaći posao
Situaciju dodatno otežava činjenica da njegova supruga ne govori njemački jezik, zbog čega još nije uspjela pronaći zaposlenje.
Porodica je zbog toga u potpunosti zavisna od jedne plaće, a svaki nepredviđeni trošak, poput popravke automobila ili kupovine lijekova, predstavlja ozbiljan finansijski udar.
Dijete se privikava na novi život
Osim finansijskih izazova, porodica prolazi i kroz period prilagođavanja novoj sredini.
Njihovo dijete pohađa vrtić, ali zbog nepoznavanja njemačkog jezika teško komunicira s drugom djecom, što mu dodatno otežava prilagodbu.
Mnogi članovi grupe poručili su ocu da djeca u toj dobi uglavnom vrlo brzo usvoje jezik kroz svakodnevni boravak u vrtiću i igru s vršnjacima.
Savjeti drugih iseljenika
Dio korisnika predložio je da porodica privremeno ispiše dijete iz vrtića kako bi smanjila mjesečne troškove dok supruga ne pronađe posao.
Drugi smatraju da bi takav potez mogao usporiti učenje jezika i dodatno otežati majci zapošljavanje.
Pojedini članovi grupe preporučili su porodici da provjeri ispunjava li uslove za različite oblike državne pomoći, poput dječjeg doplatka, subvencija za stanarinu ili sufinansiranja troškova vrtića.
Pravo na takvu podršku zavisi od više faktora, uključujući visinu prihoda, broj članova domaćinstva, status boravka i mjesto stanovanja, zbog čega su porodici savjetovali da se obrati lokalnim institucijama ili savjetovalištima poput Caritasa radi provjere mogućih prava.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?





















