data-nosnippet>
Bosna i Hercegovina ponovo se suočava s rizikom povratka na sivu listu MONEYVAL-a, što bi moglo donijeti ozbiljne posljedice za ekonomiju, poslovanje i međunarodne finansijske tokove.
Poduzetnik Davud Bećirović u programu N1 upozorio je da razloga za paniku nema, ali da je Bosna i Hercegovina dobila svojevrsni „žuti karton“ i da pred institucijama stoji 13 ključnih koraka koje moraju ispuniti kako bi se situacija popravila.
Sporije transakcije i veći troškovi poslovanja
Prema riječima Bećirovića, obični građani promjene neće osjetiti preko noći, ali bi dugoročne posljedice mogle biti značajne.
„Ništa se neće desiti preko noći za običnog čovjeka, ali će ekonomija trpjeti ozbiljne posljedice“, rekao je Bećirović.
Jedan od najvećih problema mogao bi biti usporen protok novca kroz međunarodne transakcije. Uplate koje su ranije završavane veoma brzo mogle bi trajati znatno duže zbog dodatnih provjera i procedura.
Takva kašnjenja povećavaju troškove poslovanja kompanija, posebno onih koje sarađuju s inostranstvom, što se na kraju može odraziti i na cijene proizvoda i usluga.
Dijaspora i penzioneri mogli bi osjetiti posljedice
Bećirović upozorava da bi dodatne procedure mogle pogoditi i građane koji primaju novac iz inostranstva.
„Novac je najveća kukavica na svijetu. Čim postoji malo straha ili neizvjesnosti, on odlazi negdje drugo“, poručio je.
Kako navodi, doznake iz dijaspore mogle bi biti usporene, a građani koji šalju novac porodicama u BiH mogli bi se suočiti s dodatnom administracijom, formularima i provjerama.
Posebno bi to mogli osjetiti stariji građani i penzioneri kojima članovi porodice iz inostranstva redovno šalju finansijsku pomoć.
Mogući problemi za IT sektor i freelancere
Jedna od oblasti koja bi mogla biti pogođena jeste i IT industrija, kao i veliki broj freelancera koji posluju sa stranim klijentima.
Umjesto brzih uplata, radnici bi mogli čekati nekoliko dana duže, što bi otežalo poslovanje i planiranje.
Bećirović upozorava da bi komplikovanije procedure mogle uticati i na odluke stranih kompanija, koje bi zbog jednostavnijeg poslovnog okruženja mogle birati druge zemlje u regionu.
Investitori traže sigurnost
Govoreći o mogućim posljedicama po strane investicije, Bećirović ističe da kapital uvijek traži stabilnost i sigurnost.
Prema njegovim riječima, svaka dodatna neizvjesnost otežava privlačenje novih ulaganja i šalje negativnu poruku potencijalnim investitorima.
Podsjetio je da je Bosna i Hercegovina već bila na sivoj listi 2015. godine te da su tada bile potrebne gotovo tri godine kako bi zemlja ispunila uslove i bila uklonjena s liste.
Pred domaćim institucijama sada je zadatak da provedu potrebne reforme i spriječe dugoročne posljedice po građane i ekonomiju.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
