Bosna i Hercegovina završila na sivoj listi Moneyvala: Pred državom 13 zadataka za izlazak iz pojačanog nadzora
Bosna i Hercegovina zvanično je stavljena pod pojačani nadzor nakon što nije u potpunosti ispunila ranije preuzete obaveze iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.
O odluci je obaviještena delegacija Ministarstva sigurnosti BiH tokom plenarnog sastanka Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF) održanog u Parizu.
Ovakav status znači da će Bosna i Hercegovina morati provesti dodatne reforme kako bi otklonila uočene nedostatke u sistemu finansijskog nadzora i usklađivanja sa međunarodnim standardima.
Vijeće ministara prihvatilo Akcijski plan
O novom statusu upoznate su institucije Bosne i Hercegovine, uključujući predsjedavajuću Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto.
Vijeće ministara BiH je na hitnoj telefonskoj sjednici ovlastilo Krišto da potpiše Pismo o političkoj opredijeljenosti na visokom nivou, kojim se potvrđuje prihvatanje Akcijskog plana FATF-a.
Tim dokumentom Bosna i Hercegovina se obavezuje da će provesti dogovorene mjere u zadatim rokovima.
Pred institucijama 13 ključnih reformi
Prema informacijama sa sastanka, pred Bosnom i Hercegovinom nalazi se ukupno 13 zadataka koje mora realizovati kako bi bila uklonjena iz režima pojačanog nadzora.
Među najvažnijim obavezama su:
- izmjene Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima,
- donošenje zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom,
- uspostavljanje registra stvarnih vlasnika,
- jačanje sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.
Cilj ovih mjera je povećanje transparentnosti finansijskog sistema i efikasnija borba protiv nezakonitih finansijskih tokova.
Moguće posljedice za ekonomiju i građane
Stručnjaci upozoravaju da boravak na sivoj listi može imati ekonomske posljedice, posebno u odnosima s međunarodnim finansijskim institucijama i poslovnim partnerima.
Moguće posljedice uključuju sporije i detaljnije provjere međunarodnih transakcija, veće troškove poslovanja s inostranstvom, slabiju privlačnost za strane investitore i nepovoljnije uslove zaduživanja.
Najviše bi promjene mogli osjetiti privrednici i građani koji često obavljaju finansijske transakcije prema inostranstvu.
BiH već bila u sličnoj situaciji
Bosna i Hercegovina se i ranije nalazila pod pojačanim nadzorom. Na sivoj listi bila je od 2015. godine, a nakon provođenja potrebnih reformi uklonjena je 2018. godine.
Naredni period bit će ključan za domaće institucije, koje će morati pokazati sposobnost provođenja reformi kako bi zemlja ponovo bila skinuta sa liste i izbjegla dugoročnije finansijske posljedice.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
