data-nosnippet>
Sporazum s Europolom iz 2021. otvorio pitanja: Zašto četiri kantona nisu bila dio memoranduma s Federalnom upravom policije?
Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno Federalna uprava policije (FUP), i predstavnici šest kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova potpisali su u junu 2021. godine Memorandum o saradnji u okviru kontakt tačke za saradnju sa Europolom, piše Istraga.ba.
Dokument je potpisan u skladu s Instrukcijom o postupanju u cilju provedbe Sporazuma o operativnoj i strateškoj saradnji između Bosne i Hercegovine i Europola.
Prema odredbama Memoranduma, šest kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova ovlastilo je Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno Federalnu upravu policije, za zastupanje i ostvarivanje komunikacije u okviru Kontakt tačke.
Memorandum je u ime Federalnog MUP-a potpisao Ensad Korman s predstavnicima MUP-a Unsko-sanskog kantona, Tuzlanskog kantona, Zeničko-dobojskog kantona, Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, Srednjobosanskog kantona i Kantona Sarajevo.
Četiri kantona nisu bila obuhvaćena dokumentom
U navedenom Memorandumu nisu učestvovali Hercegovačko-neretvanski kanton, Zapadnohercegovački kanton, Posavski kanton i Kanton 10.
Na taj način Federalna uprava policije je, prema ovom dokumentu, u komunikaciji kroz navedeni model predstavljala šest kantonalnih policijskih struktura, dok četiri kantona nisu bila dio istog aranžmana.
Ovakvo rješenje otvorilo je brojna pitanja o organizaciji policijske saradnje unutar Federacije BiH i razlozima zbog kojih svi kantoni nisu bili uključeni u isti mehanizam.
Kritičari smatraju da je ovakav pristup dodatno naglasio postojeću institucionalnu podijeljenost u Federaciji BiH, posebno imajući u vidu činjenicu da se radi o kantonima u kojima dominantnu političku ulogu imaju stranke s hrvatskim predznakom.
Pitanja za tadašnje rukovodstvo FMUP-a
Zbog ovakvog modela saradnje otvoreno je pitanje zbog čega tadašnje rukovodstvo Federalnog MUP-a nije uspostavilo aranžman koji bi uključivao svih deset kantonalnih policijskih struktura.
Kritike su posebno usmjerene prema tadašnjem federalnom ministru unutrašnjih poslova Aljoši Čampari i rukovodstvu Federalne uprave policije, uz zahtjeve da se javnosti pojasni zbog čega je prihvaćen model koji nije obuhvatio kompletnu Federaciju BiH.
Postavlja se pitanje da li je riječ bila o administrativnom rješenju, nedostatku političkog dogovora ili odluci koja je dodatno učvrstila postojeću fragmentaciju policijskog sistema.
Pravilnikom iz 2023. uveden širi model saradnje
U martu 2023. godine usvojen je Pravilnik o radu i operativnoj saradnji Nacionalne/Zajedničke kontakt tačke za Bosnu i Hercegovinu za saradnju sa Europolom.
Za razliku od ranijeg Memoranduma, novi model saradnje postavljen je na širim osnovama i predviđa uključivanje nadležnih policijskih i sigurnosnih institucija u Bosni i Hercegovini kroz zajedničku kontakt tačku.
Pravilnikom su uređeni odnosi, prava i obaveze predstavnika institucija, kontakt osoba i policijskih agencija uključenih u međunarodnu policijsku saradnju.
Upravo donošenje ovog dokumenta dodatno je otvorilo pitanje zbog čega ranije nije uspostavljen sveobuhvatan sistem koji bi od početka uključivao sve kantone u Federaciji BiH, zajedno s ostalim nadležnim sigurnosnim strukturama u državi.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
