Tokom rasprave u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija o budućnosti Rezidualnog mehanizma za međunarodne krivične sudove, posebnu pažnju izazvala je tema zahtjeva za prijevremeno puštanje na slobodu Ratka Mladića iz humanitarnih razloga.
Predstavnica Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama, savjetnica ambasadorice Šejla Đurbuzović, u svom obraćanju jasno se usprotivila takvim inicijativama, podsjećajući da je riječ o osobi pravosnažno osuđenoj za najteže zločine prema međunarodnom pravu, uključujući genocid u Srebrenici i zločine nad civilnim stanovništvom tokom opsade Sarajeva.
“Gdje je empatija prema porodicama žrtava?”
Obraćajući se članicama Vijeća sigurnosti, Đurbuzović je podsjetila na razmjere zločina za koje je Mladić osuđen, ističući da se pitanje humanosti ne može posmatrati odvojeno od patnje žrtava i njihovih porodica.
Naglasila je da brojne majke i porodice ubijenih već decenijama tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih i da mnogi još uvijek nisu dobili priliku da ih dostojanstveno sahrane.
Prema njenim riječima, dok se govori o humanitarnim razlozima za prijevremeno oslobađanje osuđenih osoba, ne smije se zaboraviti bol onih koji i danas čekaju odgovore o sudbini nestalih.
Podsjećanje na Srebrenicu i presude međunarodnih sudova
Tokom obraćanja, predstavnica BiH podsjetila je i na događaje iz jula 1995. godine nakon ulaska snaga Vojske Republike Srpske u Srebrenicu, naglašavajući da postoje brojni dokumentovani dokazi, snimci i presude koje svjedoče o počinjenim zločinima.
Istakla je da Ratko Mladić nikada nije pokazao iskreno kajanje za zločine za koje je osuđen, niti je pomogao u rasvjetljavanju sudbine velikog broja nestalih osoba.
Zbog toga, kako je navela, ne postoje moralni ni društveni razlozi koji bi opravdali njegovo prijevremeno puštanje na slobodu.
Podrška odluci o odbijanju zahtjeva
Đurbuzović je izrazila podršku ranijoj odluci predsjednice Rezidualnog mehanizma kojom je odbijen zahtjev za prijevremeno oslobađanje Mladića.
Naglasila je da su međunarodni standardi postupanja prema zatvorenicima ispoštovani, uključujući pravo na zdravstvenu zaštitu i human tretman osuđenih osoba.
Rasprava u Vijeću sigurnosti UN-a još jednom je otvorila pitanje suočavanja s prošlošću, odgovornosti za ratne zločine i odnosa prema žrtvama rata u Bosni i Hercegovini.
Predstavnici BiH poručili su da pravda i dostojanstvo žrtava moraju ostati prioritet, te da se odluke o osobama osuđenim za najteže međunarodne zločine moraju donositi uz puno poštovanje činjenica utvrđenih pred sudovima.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
