Politička i sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini ponovo se našla u fokusu britanskog parlamenta zbog rastuće separatističke retorike, zabrinutosti zbog stranog utjecaja i neizvjesnosti oko budućnosti međunarodnog nadzora nad provedbom Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Kako piše Bne Intellinews, u izvještaju koji je pripremila Biblioteka Doma lordova uoči rasprave zakazane za 11. juni navodi se da stanje u BiH i dalje predstavlja razlog za ozbiljnu zabrinutost.
Posebna pažnja posvećena je političkim tenzijama pred oktobarske izbore, izboru nasljednika visokog predstavnika Christiana Schmidta, ali i potezima vlasti Republike Srpske kojima se osporava rad državnih institucija.
Schmidt upozorio: Situacija stabilna, ali krhka
Visoki predstavnik Christian Schmidt ranije je pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija ocijenio da je sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini „stabilna, ali krhka“.
Upozorio je da trenutno odsustvo većih sigurnosnih incidenata ne znači da su institucije države dovoljno funkcionalne i otporne na političke krize.
U britanskom izvještaju podsjeća se i na poteze vlasti Republike Srpske nakon presude Miloradu Dodiku, posebno na pokušaje usvajanja zakona kojima bi se odbacile nadležnosti državnih pravosudnih i sigurnosnih institucija na teritoriji tog entiteta.
Schmidt je takve poteze ranije opisao kao pokazatelje moguće „de facto secesije“.
Izvještaj navodi i da Dodik, uprkos zabrani obavljanja javnih funkcija, i dalje ima značajan politički utjecaj, dok njegov nasljednik Siniša Karan pokazuje namjeru nastavka slične politike.
Upozorenja zbog ruskog utjecaja u BiH
Poseban dio dokumenta posvećen je utjecaju Rusije na političke prilike u Bosni i Hercegovini.
Prema navodima iz izvještaja, Moskva nastavlja pružati podršku rukovodstvu Republike Srpske i protivi se djelovanju Ureda visokog predstavnika.
Navodi se i analiza Evropskog vijeća za vanjske odnose prema kojoj je ruski cilj održati Bosnu i Hercegovinu „podijeljenom i disfunkcionalnom“ te ograničiti mogućnost vođenja nezavisne vanjske politike.
U izvještaju se spominju i upozorenja specijalne izvjestiteljice Ujedinjenih nacija Mary Lawlor, koja je istakla da aktivisti i branitelji ljudskih prava djeluju u društvu koje je i dalje duboko podijeljeno, uz institucije izložene političkom pritisku i problem korupcije.
Budućnost OHR-a ostaje otvoreno pitanje
Jedna od ključnih tema ostaje i budućnost Ureda visokog predstavnika.
Dok Rusija zagovara zatvaranje OHR-a, a Kina dovodi u pitanje nastavak korištenja njegovih posebnih ovlasti, zapadne države, među kojima je i Velika Britanija, nastavljaju podržavati potpuno funkcionalnu instituciju visokog predstavnika.
Britanski predstavnik pri UN-u James Kariuki poručio je da budućnost Bosne i Hercegovine ne smije biti „talac podjela i destruktivne politike“.
London prati situaciju pred izbore
Vlada Ujedinjenog Kraljevstva naglašava da će nastaviti pružati podršku stabilnosti Bosne i Hercegovine, uključujući borbu protiv dezinformacija, cyber prijetnji i jačanje sigurnosne saradnje.
Ministrica u Foreign Officeu, baronesa Chapman, izjavila je u Domu lordova da London pažljivo prati situaciju pred izbore, posebno porast antidejtonske retorike, islamofobije i drugih narativa koji mogu produbiti podjele u društvu.
Naglasila je i da će izbor novog visokog predstavnika imati važnu ulogu u očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i smirivanju političkih tenzija u Bosni i Hercegovini.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
